Površna obrazloženja presuda za ratne zločine pokazatelj su da sudovima u Crnoj Gori nije stalo do toga da uvjere crnogorske, kao i građane Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH), da je odlukama pravda zadovoljena, smatra Akcija za ljudska prava (HRA).
Kako je saopšteno iz HRA, Pravosnažna presuda za ratne zločine u Morinju je treća presuda kojom je neko u Crnoj Gori pravosnažno osuđen za ratne zločine.
Prethodno su, kako navode, crnogorski sudovi 1994. godine osudili petoricu pripadnika Vojske Republike Srpske za ubistvo porodice Klapuh u Plužinama, odnosno državljanina Republike Srbije 2002. godine za masovni zločin izvršen u Štrpcima, na teritoriji BiH.
U međuvremenu su pravosnažnim presudama oslobođeni svi optuženi za zločine Deportacija izbjeglica i Bukovica. Prvostepenom presudom oslobođeni su i okrivljeni za zločine u Kaluđerskom lazu.
Kako podsjećaju, Apelacioni sud Crne Gore je u presudi objavljenoj krajem aprila potvrdio odluku prvostepenog suda u predmetu Morinj, u kojem su izrečene, kako su rekli iz HRA, neprimjereno niske kazne četvorici optuženih.
"Površno obrazloženje presuda za ratne zločine, pored toga što je nedostojno visoke sudske instance, pokazuje i da sudovima u Crnoj Gori nije stalo do toga da uvjere, ne samo građane Crne Gore, već i građane država s kojima se ratovalo – Hrvatske i BiH, da je tim odlukama pravda stvarno zadovoljena", ocijenjeno je iz HRA.
"Ponovo skrećemo pažnju na pogrešnu primjenu pravila o otežavajućim i olakšavajućim okolnostima, suprotnu praksi Haškog tribunala i sudova u okruženju, i posebno na neadekvatno, praktično nepostojeće obrazloženje presude Apelacionog suda u tom dijelu", ocijenjeno je iz HRA.
Neprimjeren rad Apelacionog suda
Apelacioni sud je tako, kako smatraju u toj nevladinoj organizaciji, nastavio trend površnog obrazlaganja svojih presuda u slučajevima ratnih zločina.
"Koje su ne samo materijalno-pravno neadekvatne već i formalno višestruko kraće i upečatljivo manje obrazložene od drugostepenih presuda u predmetima slične složenosti Apelacionih sudova Srbije i BiH".
"Površno obrazloženje presuda za ratne zločine, pored toga što je nedostojno visoke sudske instance, pokazuje i da sudovima u Crnoj Gori nije stalo do toga da uvjere, ne samo građane Crne Gore, već i građane država s kojima se ratovalo – Hrvatske i BiH, da je tim odlukama pravda stvarno zadovoljena", ocijenjeno je iz HRA.
Apelacioni sud je, kako smatraju, dao neprimjeren značaj onim olakšavajućim okolnostima koje su u praksi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugosalviju (Haškog tribunala) od sporednog značaja, kao što su: ranija neosuđivanost, bračni i roditeljski status, zdravstveno stanje.
"Istovremeno, zanemareno je da na strani osuđenih za zločine u logoru Morinj nisu postojale olakšavajuće okolnosti koje, u praksi i Haškog tribunala i specijalizovanog Odjela za ratne zločine Suda BiH s pravom imaju najveći značaj, kao što su: priznanje krivice, iskreno kajanje i nastojanje optuženih da umanje patnje zatvorenika", dodaje se u saopštenju.
Ponudili uobičajenu floskulu
Takođe, kako je saopšteno, Apelacioni sud nije uzeo u obzir otežavajuće okolnosti koje su za Haški tribunal bile ključne u suđenjima za zločine u logorima: bespomoćnost žrtava, veliki broj oštećenih, upornost u izvršenju djela i kontinuirana patnja preživjelih žrtava zbog traume, zloupotreba položaja nadređenih komandira stražarskih mjesta.
Pri tom, dodaje se, Apelacioni sud, kao ni Viši sud prije njega, ničim nije obrazložio svoju odluku da prihvati manje bitne olakšavajuće okolnosti, a ignoriše nepostojanje suštinski bitnih olakšavajućih okolnosti.
Tri presude Apelacionog suda u predmetima ratnih zločina odnose se na niz događaja obuhvaćenih optužnicom, pa bi bilo prirodno da su dobro argumentovane.
"Štaviše, Apelacioni sud je prihvatio stav Višeg suda da kod osuđenih i nema otežavajućih okolnosti. Umjesto obrazloženja, ponuđena je uobičajena floskula da je ‘prvostepeni sud pravilno utvrdio i ocijenio sve okolnosti značajne za visinu kazne, tako da su izrečene kazne optuženima i po nalaženju ovog suda, pravilno odmjerene", rekli su iz HRA.
Oni smatraju da je, kako su rekli, tako površno obrazloženje ključnog pitanja u presudi za teška krivična djela – ratne zločine, nedostojno visokog sudskog tijela u demokratskoj državi.
“Iz dosadašnje prakse Apelacionog suda u predmetima ratnih zločina proizilazi da nespremnost da se temeljno analiziraju i obrazlažu relevantna pitanja predstavlja sistematski pristup suda”, kazali su iz HRA.
Kako je saopšteno, tri presude Apelacionog suda u predmetima ratnih zločina odnose se na niz događaja obuhvaćenih optužnicom, pa bi bilo prirodno da su dobro argumentovane.
“Međutim, sve su izuzetno kratke, daleko najkraće među sličnim presudama u regionu i bez razvijene argumentacije u odnosu na ključna pitanja od kojih zavisi odgovornost okrivljenih. Akcija za ljudska prava je u svom izvještaju „Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori“, iz maja 2013, već ukazala na praksu Apelacionog suda da lakonski prelazi preko ključnih pravnih i činjeničnih pitanja u predmetima ratnih zločina”, kaže se u saopštenju.
Kako navode, bez detaljnih obrazloženja, te tri presude Apelacionog suda Crne Gore zauzimaju manje od deset strana teksta, za razliku od presuda u predmetima ratnih zločina slične činjenične i pravne složenosti na primjer, Odeljenja za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu i Apelacionog vijeća Suda BiH, koje su višestruko duže i mnogo detaljnije obrazložene.
Bonus video:
