Država mnogo više treba da obrati pažnju prilikom planiranja izgradnje građevinskih objekata sa aspekta seizmičke sigurnosti, da formira posebno tijelo, sastavljeno od eminentnih stručnjaka, koje bi verifikovalo projekte složenijih građevinskih i infrastrukturinih objekata i da se mnogo ozbiljnije kontroliše izgradnja, poruka je sa jučerašnje rasprave u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU), upriličenoj na 35. godišnjicu katastrofalnog zemljotresa 1979. godine.
Predsjednik CANU Momir Đurović, govoreći o kvalitetnu i nekavalitetu gradnje na prostoru koji stalno podrhtava, rekao je da je “u Crnoj Gori značajan kapital koncentrisan u privatnom vlasništu” i da on “kao da ne postoje druge ljudske aktivnosti izgleda jedino i bezobzirno oplođuje građevinskom djelatnošću”.
“U takvim uslovima neobično je važno stalno podsjećati, ne samo javnost, već mnogo više one koji stvaraju i sprovode zakone, da su opasnosti koje donosi seizmička aktivnost okarakterisane mnogim rizicima”, naglasio je Đurović.
On je rekao da se praktično svakodnevno mijenjaju prostorni i detaljni urbanistički planovi i grade ogromne građevine, a da pitanje kontrole kvaliteta gradnje ostaje otvoreno. “Dovoljno je prošetati Podgoricom pa vidjeti bezumno gromadne građevine, njujorške koncentracije stanovanja, koje sve niču sa jedinim ciljem - bjesomučnog uništavanja i dehumanizacije prostora. Svojim karakteristikama takve građevine sigurno ne bi mogle biti građene ni u najnaseljenijim svjetskim metropolama, a ne u gradu koji zauzima površinu megalopolisa, a jedva da ima 200.000 stanovnika. Ko to i kako provjerava kako se sve te građevine grade”, pitao je Đurović.
Govoreći o sumnjivom kvalitetu gradnje posljednjih deceniju, dvije, on je rekao, da bi bilo interesantno čuti “da li se tu nešto promijenilo ili i dalje u trci za profitom novopečeni tajkuni, u sprezi sa lokalnim vlastima, jedno projektuju, a drugo rade”.
Profesor Mihailo Burić kazao je da su propisi dovoljno dobri, ali da je glavno pitanje koliko se poštuju. On je potencirao i pitanje kvaliteta i vrste građevniskih materijala navodeći primjer Kalifornije u kojoj se koriste laki i fleksibilni materijali “otporni” na zemljotrese, a pružaju jednak komfor stanovanja kao naše “tvrde” kuće.
Predsjednik CANU je nekoliko puta ponovio tezu da se vlast oglušuje o apele akademije kada je riječ o neredu u izgradnji objekata, kao i o očuvanju šuma i voda. Za njega je problem i to što na državnom nivou nije adekvatno obilježeno tri i po decenije od katastrofalnog zemljotresa.
Koliko je naš prostor zaista drhtav najbolje ilustruje podatak da je za proteklih 35 godina registrovano 20.000 zemljoresa, na sreću nijedan nije bio razorne snage.
U temeljima jedne zgrade u Budvi uopšte nije bilo armature
Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović bio je najkonkretniji i u kritici kvaliteta gradnje i u predlozima šta da se čini. “U Budvi ima građevina koje su projektovane za tri, a podignuto je pet spratova. Taj objekat je neodrživ sa aspekta seizmičke sigurnosti. Prilikom rekonstrukcije jednog objekta uočeno je da u njegovim temeljima nema armature”, objasnio je Pejović.
Na dobacivanje iz publike šta je u toj situaciji radio nadzor, Pejović se pozvao na čudnu zakonsku odredbu.
“U Zakonu postoji apsurd da izvođač radova može sam sebe da kontroliše. To je apsurd. Ja njih ne bih pustio da kontrolišu ni gradnju svojih objekata”, kazao je Pejović.
On je predložio da se Zakonom precizira obaveza države da formira komisiju od odabranih stručnjka koja bi verifikovala projekte složenijih objekata. Na taj način bi se, uz kontrolu primjene propisa, uveo mnogo bolji red u ovoj oblasti. Jedan od najiskusnijih crnogorskih projektanata, profesor Božidar Pavićević, nije zadovljan ni propisima, ni njihovim poštovanjem, pa samim tim ni kvalitetom gradnje.
Boka može biti sljedeća
Rukovodilac sektora za seizmologiju u Zavodu za hidrometeorologji i sezimologiju. profesor Branislav Glavatović, kazao je da je za posljednjih šest vjekova na prostoru Crne Gore i bližem okruženju dogodilo 100 zemljotresa jačine sedam stepeni Merkalijeve skale i da se za tri i po decenije od zemljotresa na primorju nije dogodio nijedan takve snage. Glavatović je ponovio da su jaki zemljotresi realnost naših prostora. On je kazao da prostor Dubrovnika i Boke miruje već tri i po vijeka pa je, kako je rekao, kandidat za jače potrese u budućnosti.
Na raspravi je rečeno da je Budva urbanistički uništena i da sa seizmičkog aspekta predstavlja vrlo rizično područje. Prostor Petrovca, koji je sa seizmičkog stanovišta znatno stabilniji, sada je ugrožen po pitanju kvaliteta i količine gradnje.
Bonus video:
