Zaštitni znak budvanskog Starog grada, kameni bedemi koji opasavaju dva i po milenijuma staru naseobinu, umjesto svoje turističko-kulturne valorizacije izloženi su decenijama uništavanju, pretvarajući se u javni toalet.
Kako bi na najbolji način zaštitili ovaj spomenik kulture, a brojnim gostima omogućili da osjete pravi duh Budve, Javna ustanova Muzeji i galerije budve, uradila je projekat potpune valorizacije i zaštite bedema.
"Njihov značaj čini nas danas odgovornim za njihovo čuvanje i predstavljanje javnosti. Uzevši u obzir kulturni i istorijski značaj bedema, nalazimo da je neophodno njihovo uvrštavanje u osnovnu turističku ponudu Starog grada. Bedemi Starog grada u posljednje tri godine nisu privedeni namjeni, odnosno ne postoje organizovani obilasci. U tom periodu došlo je do pojačanog oštećenja kako spoljašnjih tako i unutrašnjih zidina. Prilikom obilaska bedema utvrdili smo oštećenja uzrokovana vlagom, kao i fizička oštećenja poput izbušenih rupa u zidinama za potrebe ugostiteljskih objekata. Ustanovili smo da od ukupno 33 sijalice - 33 nijesu u funkciji, dakle slomljene su i iščupane su im žice. Spomeničku vrijednost izuzetno narušava i znatna količina raznoraznih otpadaka poput ostataka hrane i fekalija", navodi se između ostalog u sveobuhvatnom elaboratu koji potpisuje direktorka Muzeja i galerije Budve Biljana Brajović- Pajković.
Spomeničku vrijednost narušava znatna količina otpadaka poput ostataka hrane i fekalija
Prema njenim riječima, osnovni cilj projekta jeste osposobljavanje bedema i njihova adekvatna kulturno-istorijska prezentacija.
"Ovaj proces se mora odvijati u više etapa uz adekvatnu logističku podršku i saradnju Skupštine opštine, gradskog Komunalnog preduzeća i Elektrodistribucije. Prvi nužan korak jeste čišćenje bedema i njihovo dalje održavanje. Dakle, postavljanje tri do četiri korpe za odlaganje smeća koje bi bile postavljene na lokacijama koje ne bi narušavale prirodni ambijent i hodnu liniju. Čišćenje jednom dnevno ispunilo bi minimum uslova koji se moraju zadovoljiti kako bi bedemi bili otvoreni posjetiocima. Takođe, spoljašnje strane zidina zahtijevaju čišćenje, na primjer metodom pjeskarenja", kazala je ona.
Pravilo kod osvjetljavanja kamena jeste upotreba polarne bijele svjetlosti koja pruža čist prikaz teksture
Sljedeći važan korak, kako dodaje Brajović-Pajković, jeste regulisanje osvjetljenja bedema.
"Način na koji je to trenutno urađeno, ne zadovoljava standarde osvjetljavanja kulturnog dobra koji bi na adekvatan način istakao njihovu monumentalnost. Pravilo, kada je u pitanju osvjetljavanje kamena, jeste upotreba polarne bijele svjetlosti koja pruža čist prikaz teksture. Svjetlost se usmjerava od podnožja ka vrhu, optički ga pojačavajući i povećavajući za minimum 12 odsto. Slučaj na bedemima našeg Starog grada se, sa svojom žutom svjetlošću usmjerenom od vrha ka podnožju, kosi sa navedenim standardom, loše utičući na sam izgled zidina. Ovim se otvaraju dalje mogućnosti u smislu postavljanja suvenirnica na punktovima na kuli Repeno i Gradenigo u kojima bi se prodavali autentični suveniri", istakala je Brajović-Pajković.
Posao za budvanske studente
U planu je , kako je istakla Brajović-Pajković, i postavljanje projektora na proširenju između kule Gradenigo i Repeno, gdje bi se emitovao film koji bi svojim sadržajem predstavljao istorijat Budve.
"Obavezno je da vodič koristi tekst koji smo naveli u uvodnom dijelu, a koji će biti osmišljen i prilagođen. Arhitektonska struktura bedema omogućava organizovanje tematskih izložbi za Budvu karakteristične odjeća i oružja kroz vjekove. Što se tiče zaposlenih u suvenirnicama i naplatnim punktovima oslonili bi se na maturante i studente iz Budve", piše u dokumentu.
Autentična srednjovjekovna odbrambena arhitektura
"Današnji izgled bedema retultat je burnih istorijskih dešavanja na tlu Budve, predstavljajući autentičan oblik srednjovjekovne odbrambene arhitekture. Pored ratova, bedemi su preživjeli i oštećenja tokom požara i zemljotresa 1667. godine. Tokom različitih vremenskih perioda bedemi su obnavljani i rekonstruisani reflektujući arhitektonske stilove država koje su u određenim vremenskim periodima upravljale Budvom", navela je u dokumentu direktorka Brajović-Pajković.
Bonus video:
