Dio kolašinskog Zavičajnog muzeja, tokom prvih 18 dana avgusta, bio je rezervisan za nesvakidašnje eksponate koji su najviše privlačili pažnju ljubitelja piva, ali i onih znatiželjnih da sažnaju više o tom alkoholnom napitku. Muzej piva, odnosno, izložba pivskih čaša i flaša, dio su ovogodišnjeg Međunarodnog festivala alternativnog tetara “Korifej”, a izložbeni predmeti su vlasništvo kolekcionara Bojana Peka Minića.
Bojan, koji je i profesor crnogorskog jezika, ali i motociklista i član benda “Rudolf” izložio je, kaže, samo dio svoje kolekcije od 1.000 čaša i par stotina flaša.
“Iz čitavog su svijeta, sa svakog kontinenta, osim Australije. Donosili su mi ih ljudi iz Gruzije, Britanije, Urugvaja, Kine, Rusije, Francuske, Amerike, o Balkanu nema potrebe ni da govorim. Moje društvo zna da volim čaše, pa se sjete i donesu kad odu negdje. Zanimljivo je reći da među njima ima i dosta crnogorskih piva...”, govori Minić.
Svaka čaša i flaša, koje su posjetioci “Muzeja piva” mogli da vide, ima svoju priču. Među najzanimljivijim su čaša Weheinstephan piva, napravljena u jednoj od najstarijih aktivnih pivara na svijetu, koja radi još od 1040. godine. Takođe, pažnju posjetilaca privlačila je i, prilično rijetka, litarska krigla Nikšićkog, kao i čaše koje obilježavaju neki bitan datum ili događaj.
“Neki od eksponata imaju zanimljivu pozadinu u načinu na koji sam ih pribavio ili putu koji su prešle da bi došle do mene. Ono što je bitno naglasiti je činjenica da su to čaše svih mogućih oblika i vrsta - krigle, pinte, snifteri, pehari, čaše za pšenično pivo, pilsner-čaše, takozvane flauta, čičak, lala i ostale posebne vrste čaša. Svaka ima različit oblik, debljinu stakla u vezi sa namjenom i vrstom piva koje se pije iz njih, materijal od kojeg su napravljene (staklo, glina, drvo…). Njiihova funkcija nije samo da se u njih sipa pivo, da bi se razbio CO2”, objašnjava profesor književnosti.
Čaše su, objašnjava kolekcionar, osmišljene tako da “pošalju pivo tačno na nepce, jezik, ka prednjem ili zadnjem dijelu usta, u skladu sa onim što tehničari misle da je najbolji način da se osjeti ukus”. Snifteri, koji imaju oblik kao čaše za konjak, recimo, s namjerom su napravljene tako da se drže rukom i griju pivo.
“Samo o pinti, može se mnogo toga reći... Kako je dobila ime, koliko mililitara iznosi britanska, a koliko američka pinta? Da li svaka čaša koja je oblikom pinta mora da sadrži baš pintu tečnosti, kako je nastala šejker, kako britanska, a kako imperijalna, zašto neke od njih imaju širu sredinu nego vrh …?”, priča Minić.
On je počeo da sakuplja čaše prije desetak godina, ali su nailazili periodi kada kaže mjesecima ne bi nabavio novu. Tada bi se, kaže obezvoljio i razmišljao da prekine taj svoj hobi, koji zahtijeva mnogo prostora i vremena.
“Nema smisla skupljati ih ako nijesu negdje izložene. Taj hobi traži i dosta vremena: treba ih sortirati, jednom u par mjeseci izvaditi i preprati, voditi evidenciju o tome koje su u kolekciji, koje fale... Dešavalo se da popričam sa ljudima koji imaju kolekcije od više hiljada čaša, pa tek to zna da ubije u pojam. Sa druge strane, flaše skupljam dosta kratko i ne s toliko entuzijazma koliko posvećujem čašama.”.
Dio kolekcije su i otvrači, podmetači, limene table, pa je tako sada Minićev hobi “svojevrsna oda kulturi proizvodnje i konzumacije piva”.
Ideju da se ovogodišnji “Korifej”, koji je, prema ocjeni publike, bio najuspješniji do sada, obogati i “Muzejom piva” dao je reditelj Zoran Rakočević, jedan od osnivača festivala. Minić kaže da su izložene i zahvaljujući svima koji su učestvovali u stavranju kolekcije, a zasluge pripadaju i volonterima “Korifeja” koji su imali nimalo lak zadatak slaganja i pranja čaša i flaša.Pivo je zaslužilo mjesto u spjevovima i zakonima
Pivo se konzumira već 8.000 godina, a kolašinski kolekcionar podsjeća i kako je ono koje su konzumirali Vavilonci, Sumeri, Kelti, Egipćani, Grci, Rimljani, Sloveni… zaslužilo mjesto u spjevovima i zakonima. U finskom epu “Kalevala”, kaže on, na 200 strana se priča o postanku svijeta, a na duplo više o pivu. Šta sve mora da sadrži taj alkoholni napitak, precizirano je i u Hamurabijevom zakoniku.
Posjetioci kolašinskog “Muzeja piva” mogli su da saznaju da zanatske pivare često imaju edicije posvećene muzici.
Minić podsjeća da bend “Iron Maiden” ima sopstvenu liniju više vrsta istoimenog piva. U kolekciji i Kabinetovo pivo Bad Copy, ali hercegovačko Turbo Folk pivo.
Galerija
Bonus video:
