Crna Gora, ali i svi dijelovi društva, dužni su neprestano i posvećeno raditi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih i procesuiranju odgovornih za zločine, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su, povodom Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava koji se obilježava 24. marta, kazali da je proces adekvatnog suočavanja sa prošlošću svakog društva, pa i crnogorskog, u osnovi izgradnje vladavine prava.
“Ratovi koji su tokom devedesetih godina vođeni na prostorima bivše Jugoslavije ostavili su za sobom na stotine hiljada žrtava, i milione onih koji su postali izbjeglice ili interno raseljena lica”, kazala je saradnica na programima u CGO Tamara Milaš.
Prema njenim riječima, utvrđivanje činjenica o tim događajima ide nevoljno od nadležnih institucija, koje, kako je navela, još uvijek ne pokazuju punu spremnosti da se sa tim suoče, iako je to njihova zakonska, ali i moralna obaveza.
“Zvanična statistika pokazuje da se više od 12 hiljada ljudi vodi kao nestalo, 423 hiljada izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, a oko 20 hiljada ljudi su još apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu”, navela je Milaš.
Pored toga, dodala je, najmanje 20 hiljada žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još nije dobilo adekvatnu podršku, što, kako je navela, u kombinaciji sa nekažnjivošću za ratne zločine, ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona.
“CGO godinama, samostalno ili sa crnogorskim i regionalnim partnerima, ulaže napore da se ova pitanja riješe na način koji bi povratio dostojanstvo žrtavama, ali i upozorava na rizike koje nosi sistemsko nesuočavanje sa prošlošću, kao i odugovlačenje i obesmišljavanje sudskih procesa u slučajevima ratnih zločina”, podsjetila je Milaš.
Ona je kazala da ratni zločini ne zastarjevaju, ocijenjujući da odlaganje njihovog procesuiranja ili obesmišljavanje procesa predstavlja dodatno gaženje po dostojanstvu žrtava.
“Crnogorsko tužilaštvo u ovom dijela bilježi nedopustivo loš učinak, zbog čega se ovo pitanje, poslije mnogo godina našlo i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore”, upozorila je Milaš.
Ona je podsjetila da se se u tom Izvještaju navodi da Crna Gora mora prestati sa praksom nekažnjivosti i da svi značajni izvještaji o ratnim zločinima moraju biti praćeni.
“Odluke crnogorskog pravosuđa o ratnim zločinima treba da budu u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, da oslikavaju sudsku praksu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i da u cjelosti primjenjuju domaće krivično zakonodavstvo”, kazala je Milaš, ukazujući na Izvještaj.
Optužnice za komandnu odgovornost, dodala je, saučesništvo ili pomaganje i podržavanje nijesu do sad korišćene.
“Crna Gora treba da obezbijedi da civilne žrtve dobiju pravdu i reparacije”, kaže se u Izvještaju.
Milaš smatra da je, Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva 24. mart, još jedno podsjećanje da država treba da procesuira kršenja ljudskih prava u prošlosti i da efikasnije radi na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih.
“Tako ona može dati svoj doprinos kulturi sjećanja i suosjećanja”, dodala je Milaš.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera.
Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.
Bonus video:
