Prema evidenciji Zdravstveno-sanitarne inspekcije tokom 2012. i 2013. godine bilo je oko 550 kontrola svih zdravstvenih ustanova, ali nije poznato koliko se kontrola odnosi na privatnike.
Poseban problem predstavljaju i neregistrovane "divlje" ordinacije, u kojima su cijene redovno pristupačnije u odnosu na druge privatnike.
Iz inspekcije objašnjavaju da ih kontrolišu po nalogu, te da ne posjeduju njihovu evidenciju.
"Pacijenti se savjetuju da idu u registrovane ambulante i da prilikom završenog pregleda traže od ljekara da im izda izvještaj i fiskalni račun", kažu iz inspekcije, kojom rukovodi dr Višnja Orban.
U svim zdravstvenim ustanovama u 2012. godini je bilo 414, a u prošloj 172 nadzora.
"Utvrđene nepravilnosti se odnose na nepropisno vođenje medicinske evidencije", kažu u inspekciji.
Rezultati kontrola su upitni za člana skupštinskog Odbora za zdravstvo Gorana Tuponju (Pozitivna). On napominje da je potrebno utvrditi da li sankciona politika daje dobar rezultat, odnosno da li broj prijava opada ili raste.
Tuponja kaže da do sada nije rađeno ni istraživanje sa jasno postavljenim indikatorima, čijom analizom bi se utvrdilo koliko kvalitetno inspekcije, konkretno zdravstveno-sanitarna, kontrolišu privatne zdravstvene ustanove.
"Logična je pretpostavka da broj kontrola unutrašnjeg nadzora privatnih ustanova ne smije biti jedina stavka u izvještaju o radu Zdravstveno-sanitarne inspekcije, a što pokazuju izvještaji za maj i jun, objavljeni na sajtu Uprave za inspekcijske poslove", naglašava Tuponja.
On pojašnjava da moraju postojati mjerljivi parametri za praćenje rada inspektora:
"Trebalo bi da postoji i zbirna analiza izvještaja inspektora sa krajnjim efektima na kvalitet rada privatnih ustanova".
Tuponja naglašava da potreba za unapređenjem mehanizama rada inspekcije postoji dok ima i jedna neregistrovana zdravstvena ustanova u Crnoj Gori:
"Svakako je jedan od veoma ozbiljnih problema u cijelom društvu da mi nijesmo društvo istih šansi, da nismo svi isto odgovorni pred zakonom i da imamo svakodnevnu zloupotrebu državnih službi i institucija. Povremeno, imamo učestale kontrole pojedinih privatnih ustanova, bez jasnih indikacija”.
On upozorava da se dešavaju kontrole nekih zdravstvenih ustanova na način da se mogu razumjeti kao rezultat “političke ili neke druge (ne)podobnosti vlasnika ustanove ili zdravstvenog radnika zaposlenog u njoj“.
Apoteke rade i bez farmaceuta
Česta situacija, posebno u manjim sredinama, jeste da apoteke ne ispunjavaju zakonsku obavezu da u smjeni uvijek bude diplomirani farmaceut.
U prvih šest mjeseci prošle godine bilo je 197 nadzora u apotekama, od čega se 183 nadzora odnose na privatne.
Inspektori su utvrdili da se ljekovi prodaju bez recepta, suprotno uslovima utvrđenim u dozvoli za njihovo stavljanje u promet, neke su imale promet ljekova na malo, a da ne ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti apoteka u skladu sa dobrom apotekarskom praksom.
U toku 2012. godine inspektori su imali 350 kontrola privatnih apoteka, a izricane su mjere zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti u slučaju neposjedovanja stručnog kadra i uslova u pogledu prostora i opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Inspekcija je u posljednje dvije godine zabranila rad apotekama u pet slučajeva. U Crnoj Gori ima 147 privatnih apoteka.
Radunović: Imajte hrabrosti da prijavite divlje ordinacije
Iz resora ministra zdravlja Miodraga Radunovića kažu da posjeduju spisak svih otvorenih registrovanih privatnih zdravstvenih ustanova sa svom dokumentacijom i rješenjima. Ipak, kažu da nemaju saznanja o broju neregistrovanih ordinacija.
“U malom broju je bilo sporadičnih prijava i na takve prijave Ministarstvo zdravlja je reagovalo preko zdravstveno- sanitarnu inspekcije u skladu sa zakonom”, rečeno je “Vijestima” iz Radunovićevog kabineta.
Oni apeluju na građane da imaju građanske hrabrosti i društvene odgovornosti i takve ordinacije prijavljuju inspekciji ili Ministarstvu zdravlja:
“Zdravstvena djelatnost je specifična i visoko rizična. Neko može umrijeti na stomatološkoj stolici zbog komplikacija od anestezije ili dobiti srčani zastoj ili iskrvarenje u toku nekog pregleda ili intervencije”.
Radunović je u toku prošlogodišnjeg zasjedanja parlamenta predočio da je razlog manjeg odziva pacijentkinja da izaberu svog ginekologa postojanje velikog broja privatnika iz te oblasti, ali i tzv. divljih ordinacija.
“Protiv toga se svi zajedno moramo boriti, ne samo ministar. Inspekcijski organi treba da rade svoj posao, a i menadžementi su ti koji moraju da kažu koje su to ordinacije", kazao je ranije Radunović, navodeći primjer zubarske ordinacije u garaži, takođe bez dozvole, ali nije precizirao gdje se ona nalazi.
Galerija
Bonus video:
