Iako se Dekada inkulzije Roma završava sljedeće godine, 79 odsto pripadnika te nacije u Crnoj Gori nije čulo za tu akciju kojom se vlade regiona, pa i crnogorska, osobito diče.
Istraživanje Građanske alijanse pokazalo je da više od polovine anketiranih Roma nikada nije čulo za Dekadu, dok petina nije sigurna zna li odgovor na to pitanje.
Situacija je slična i kod crnogorskih građana ostalih nacionalnosti - oko 70 odsto nikad nije čulo za akciju, ili nijesu sigurni o čemu se tu radi.
Istraživanje je sprovedeno na osnovu ispitivanja grupe od 533 Roma, Egipćana i Aškalija i grupe od 507 građana Crne Gore, pripadnika ostalih nacija.
Po mišljenju ispitanika iz oba uzorka, Romi i Egipćani najviše su diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u oblasti obrazovanju a najmanje u oblasti zdravstva. Stepen diskriminacija su ispitanici izražavali brojem na skali od 1 do 10, a krajnji rezultat je prilično ujednačen.
Primjer uspješne akcije: Zaposlene u radionici nakita (FOTO: Zoran Đurić)
“Interesantno je da su ispitanici drugih nacionalnosti, u odnosu na ispitanike Rome i Egipćane, dali veće ocjene u svim oblastima osim u zapošljavanju”, saopštili su iz Građanske alijanse.
Podaci istraživanja koji potvrđuju da je Romu ili Romkinji mnogo teže doći do posla nego ostalim građanima, poklapa se sa stanjem na terenu, odnosno izrazito niskim procentom zastupljenosti Roma u državnim organima koja je na nivou simboličnog učešća.
Takođe, ostavili smo i mogućnost da Romi i Egipćani sa nama podijele neka konkretna iskustva i probleme. Problemi koje su navodili kretali su se od loših materijalnih uslova za život do barijera koje su, ako ne direktna, sigurno indirektna diskriminacija. Iskustva koja smo dobili svjedoče o tome da pojedini Romi i Egipćani rade u komunalnom preduzeću šest, sedam ili osam godina a da još uvijek nijesu dobili radni staž i osiguranje, da pripadnici ove zajednice koji su osobe sa invaliditetom nemaju adekvatne uslove za život, da nemaju državljanstvo, izvod iz matične knjige rođenih, osiguranje, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, pa do problema kakvi su neadekvatni stambeni uslovi, ili neadekvatna zdravstvena zaštita teško bolesnih osoba.
Oko 65 odsto ispitanih građana ostalih naciolalnosti rekli su da je integracija Roma predstavlja prednost za crnogorsko društvo, što su iz Građanske alijanse ocijenili “ohrabrujućim podatkom”.
To nije u saglasju sa nedavnim istraživanjem CEDEM-a po kome svaki peti građanin ne bi želio da živi u istoj državi sa Romima, trećina ne bi željela da živi u susjedstvu sa Romima, više od 43 odsto ispitanika ne bi željelo da im pripadnik romske populacije bude pretpostavljeni na poslu, a gotovo 43 odsto ispitanika ne bi željelo da se druži i posjećuje sa Romima.
Vlada Crne Gore je ranije konstatovala da su mjere i aktivnosti za bolji položaj Roma i Egipćana “rezultirale veoma značajnim i vidnim, ali ne i posve dovoljnim, pozitivnim promjenama”.
Osim međunarodne incijative Dekada Roma, na snazi je i četvorogodišnja Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Za sprovođene slične strategije od 2008. do 2012. godine Vlada je izdvojila 1.700.000 eura.
Prema podacima iz popisa stanovništva u Crnoj Gori živi 6251 Rom (1,01 odsto), 2054 Egipćanina (0,33 odsto).
Najveći problem predstavlja Kamp na Koniku nadomak Podgorice, gdje 1.500 Roma, Aškalija i Egipćana živi u de facto segregaciji od ostatka društva.
Galerija
Bonus video:
