Kapetan Ognjenović se sjeća Hirošime: Te strahote se i danas vrte u glavi

Kapetan Mihail Ognjenović iz Risna je bio među prvim Jugoslovenima koji je 1965. godine, zajedno sa posadom broda “Trebinje” kročio na tlo razorenog grada
151 pregleda 0 komentar(a)
Mihail Ognjenović, Foto: Siniša Luković
Mihail Ognjenović, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 07.08.2018. 13:42h

Izložbom fotografija i dokumenata pod nazivom „Hirošima 1945- Risan 2018″ iz lične arhive kapetana Mihaila Ognjenovića, koncertom gudačkog kvarteta „Unique” iz Podgorice i stihove haiku poezije, sinoć je na Rimskim mozaicima u Risnu obilježen 6. avgust, datum kada je 1945. godine bačena atomska bomba na Hirošimu.

Osim u Hirošimi, Risan je jedini grad u svijetu gdje se ovaj datum obilježava i podsjeća na strahote stradanja i razaranja, sa jakom porukom cijelom svijetu da se u budućnosti ništa slično nikada ne ponovi.

„Zahvaljujući ideji kapetana Ognjenovića, koji je posjetio Hirošimu 20 godina od velike tragedije i svoja zapažanja, scene strahota razorenog grada opisao u knjizi ,,Morski dnevnik” koja je promovisana na ostrvu Gospa od Škrpjela prije tri godine, zatim je prošle godine priredio izložbu foto-dokumenata koje je sakupio tokom svoje plovidbe i večeras po treći put za redom sa istim ciljem šalje poruku mira svijetu za boju budućnost”, kazala je u uvodnoj riječi profesorica Marina Dulović.

Kapetan Mihail Ognjenović iz Risna je bio među prvim Jugoslovenima koji je 1965. godine, zajedno sa posadom broda “Trebinje” kročio na tlo razorenog grada. Kako je kazao te slike strahote i danas se vrte u njegovoj glavi.

„Krenuli smo iz Rijeke preko Trsta, Venecije i Portsaida, Port Sudana… Kada smo stigli u Japan, Hirošima je bila četvrta luka i kao posada broda smatrali smo da kao i svaku drugu luku sa bogatom istorijom, treba da posjetimo. Na brodu je bilo 42 člana posade i 12 putnika. Dolaskom u Hirošimu organizovali smo se da u grupama posjetimo Park mira. Problemi koji su dalje nastali odnose se na to da u Hirošimi nismo mogli platiti usluge taksi prevoza američkim dolarima već isključivo japanskim jenima. Dalje kada smo stigi u memorijalni park nismo bili srdačno primjeni jer su mislili da smo Amerikanci a tek kad smo uz pomoć agenta objasnili da dolazimo iz Jugoslavije srdačno smo primljeni…”, prisjetio se Ognjenović.

Kako kaže, scene koje je tamo vidio su se duboko urezale u njegovo sjećanje, a susrete sa Hirošimom ovjekovječio je i u jednom segmentu svoje knjige “Morski dnevnik” u kojem je sabrao impresije sa morskih putovanja po cijelom svijetu. Prije nekoliko godina Ognjenović je na godišnjicu bombardovanja, paljenjem svijeća na Gospi od Škrpjela u Perastu, odao poštu žrtvama nuklearnog rata, što su slučajno zabilježili putnici sa kruzera koji su prolazili Bokom, o čemu su obavijestili zvaničnike u Japana, da bi ga kasnije kontaktirali predstavnici ambasade iz Beograda, razgovarali sa njim i izrazili zahvalnost. Izložbu na risansnim mozaicima je otvorila direktorica Turističke organizacije Opštine Kotor Ana Nives Radović, koja je kazala da je ovaj kulturni događaj mnogo više od podsjećanja na jedan datum i jedan tragični događaj koji se dogodio prije 73 godine.

„Sve nas obavezuje da na svijet gledamo drugačijim očima i da razmislimo šta je posjedica svake odluke koju čovjek može donijeti. Kada razmišjamo o svemo onome što su bile posjedice Drugog svijetkog rata i šta je nekoga nagnalo da donese ovakvu odluku, bacanje atomske bombe na jedan grad, uništenje prvo stotine hiljada života koji su nestai u trenutku a zatim milona onih koji su u patnjama gubilli živote u narednim godinama obavezuje sve nas da razmišljamo o tome. Ono što nas obavezuje dodatno je da ništa ne propuštamo zaboravu jer samo nas sjećanje i pamćenje uči”, poručila je Radović.

Bonus video: