Činjenica da je Crna Gora zatvorila poglavlje 25 – Nauka i istraživanje za manje od tri mjeseca pokazuje da država razumije ulogu tih oblasti u procesu pregovaranja, kazao je državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Andrija Pejović.
On je na okruglom stolu Naučna zajednica Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU), rekao da je jasno da Crna Gora ne može pregovarati poglavlje ekonomske prirode, ako nema dobro poglavlje 25.
"Činjenica da smo poglavlje 25 zatvorili za manje od tri mjeseca od od počinjanja procesa skrininga govori o tome da je procijenjeno u Evropskoj komisiji da je Crna Gora imala odlične polazne osnove", kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, Hrvatskoj, Turskoj i Islandu je trebalo sedam do osam mjeseci da prođe dok su došli do zatvaranja tog poglavlja.
"To govori da se Crna Gora pokazala kao izuzetno dobar primjer razumjevanja onoga što je uloga nauke i istraživanjau procesu pregovaranja", pojasnio je Pejović.
Ministarka nauke Sanja Vlahović, kazala je da Crna Gora teži, do kraja 2016. godine, da ukupna ulaganja u nauku budu oko 1,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a da strateškiu cilj, kako je navela, bude dostignut do 2025. godine, tri odsto BDP.
"Čini se da će naredna godina biti uspješna što se implementacije naučnih projekata tiče. Tako će oko 5,1 milion EUR biti uloženo iz budžeta države i novca Svjetske banke u naučno istraživačke projekte", navela je ona.
Vlahović je kazala da najznačajniji plan koji Crnu Goru čeka je priprema za osmi okvirni program za nauku Horizont 2020.
"Jedna smo od prvih država u regionu koja je uspjela da u svom budžetu za narednu godinu prepozna učešće države u ovom programu i bićemo jedna od prvih država u regionu koja će potpisati Memorandum o pristupanju tom programu, što će nama i našoj naučnoj zajednici otvoriti fond od 77 milijardi eura za naredni period", rekla je ona.
Kako je precizirala, Crna Gora će, okviru programa Horizont 2020, imati na raspolaganju tri iznosa novca od 7,8 milijardi eura za finansiranje tri prioriteta.
"Ti prioriteti su naučna uspješnost, industrijsko liderstvo i društveni izazovi", dodala je Vlahović.
Prema njenim riječima, naučna zajednica u ovom momentu ima 56 licenciranih naučno istraživačkih ustanova, navodeći da su tu uključeni univerziteti, instituti, fakulteti i kompanije koji imaju svoje istraživačke centre.
"Procenat povećanja tih ustanova u odnosu na 2010. godinu je 154 odsto", navela je Vlahović.
Ona je kazala da su Ecris bazu u Crnoj Gori upisana 1.238 istraživača, što je, kako je dodala, uvećanje od 49 odsto.
Predsjednik Savjeta za nauku Anđelko Lojpur je kazao da je neophodna pravna država u skladu sa pravnim tekovinama EU, prostorna i cjenovna konkurentnost, malo i srednje preduzetništvo, regionalni razvoj.
"Mislim da nam treba novi na nauci zasnovan model razvoja, a ključni zahtjev je da ćemo konačno morati razmišljati o nekom nivou reindustrijalizacije crnogorske ekonomije", rekao je on.
Bonus video:
