Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš ocijenio je da prilikom izrade predloga novog zakona o morskom dobru nije uvažen veliki broj primjedbi koje je imala lokalna uprava, kao i da nijesu precizno definisane neke veoma važne oblasti.
Vlada Crne Gore je prošle sedmice donijela Predlog novog zakona o morskom dobru, kojim po prvi put, osim upravljanja, korišćenja, unapređenja i zaštita morskog dobra, definiše i “svojinski režim” u zahvatu tog najvećeg prirodnog resursa Crne Gore. Tako se predviđa da u privatnoj svojini u zoni morskog dobra može biti samo “dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni obezbjeđuje pristup obali i moru i služi uobičajenom korišćenju mora i rijeke Bojane”.
Sve ostalo, uključujući i stare ponte i mandraće koje su gradili mještani i imali ih upisane na svoje ime u katastru, može biti samo državno i biće eksproprisano.
Uprkos tome, gradonačelnik Tivta smatra da “zakon ništa novo nije donio i više se bavi transformacijom postojećeg JP 'Morsko dobro' u Agenciju za upravljanje morskim dobrom.“
“I dalje ostaje nedefinisan pojas morskog dobra, nije eliminisan pojam 'morske obale' što može dovesti do nepromjenljivosti sadašnjeg pojasa morskog dobra u Tivtu. Nijesu na precizan način definisana stvarna prava na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima. Pripadnost objekata morskom dobru takođe nije precizno definisana“, rekao je Kankaraš “Vijestima”.
Potpuno je nedefinisano da li su trajni objekti, poput magazina na pontama ispred starih bokeljskih primorskih kuća, u svojini ljudi kojima pripadaju vjekovima ili državnoj jer su to “objekti na morskom dobru koji su trajno povezani sa morskim dobrom“
U prevodu, sve zgrade izgrađene u Porto Montenegru, iako su u pojasu morskog dobra, svojina su kompanije Adriatic Marinas i klijenata kojima ih je prodala, sve dok traje koncesija za taj dio morskog dobra koju kompanija kanadskog milijardera Pitera Manka ima na 90 godina.
Međutim, potpuno je nedefinisano da li su trajni objekti, poput magazina na pontama ispred starih bokeljskih primorskih kuća, u svojini ljudi kojima pripadaju vjekovima ili državnoj jer su to “objekti na morskom dobru koji su trajno povezani sa morskim dobrom“.
Gradonačelnik Kankaraš je mišljenja i da preciznije treba definisati pitanje prilaza morskoj obali: “Ovako kako je sada to pitanje regulisano članom 31 predloga novog zakona, ispada da se može prolaziti kroz svako dvorište“.
On dodaje da novi zakon ne daje ni odgovor na pitanje koliki dio od naplaćene naknade za korišćenje morskog dobra koju će prihodovati Agencija pripada opštinama na čijoj je teritoriji ona naplaćena. Kao pozitivne aspekte novog zakona, prvi čovjek Tivta je naveo činjenicu da će jedan od osam članova komisije koja će utvrđivati novu granicu zone morskog dobra biti iz primorskih opština, kao i način biranja sedmočlanog Savjeta Agencije za upravljanje morskim dobrom, od čega tri člana imaju pravo predložiti primorske opštine.
Odakle Vladi pare da plati ponte?
U predlogu novog Zakona koji Vlada od parlamenta traži da usvoji po skraćenom postupku, stoji i da za sporovođenje novog Zakona o morskom dobru „nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta“.
Ostaje nejasno kako će Vlada sprovesti njegove odredbe koje podrazumijevaju ekspropijaciju privatne imovine – ponti, mandraća, tiradura i sličnog, za koje Vlada predviđa da ne mogu biti u privatnoj svojini, kao ni iz čega će biti plaćena nadoknada za eksproprisane djelove privatnih dvorišta kako bi se obezbijedila “službenost prilaza morskoj obali“ kroz imovinu građana.
Bonus video:
