Od stava Upravnog suda da li Komisija za sprečavanje sukoba interesa treba da objavljuje podatke o imovini javnih funkcionera kao sada ili samo jedan djelić njih, zavisiće da li će javnost ubuduće znati kako se bogate ministri, poslanici, odbornici...
Pred tim sudom u toku je upravni postupak koji je pokrenuo Slobodan Leković, predsjednik Komisije, koja odbija nalog Agencije za zaštitu ličnih podataka da ukloni sa sajta “višak” podataka o imovini javnih funkcionera.
Spor je formalno pokrenut nakon pritužbe bivšeg poslanika SDP-a Ervina Spahića, koji je tražio od Agencije za zaštitu privatnosti da naloži da se sa sajta Komisije uklone podaci za koje je smatrao da su suvišni u dokazivanju njegovog imovnog stanja.
Agencija, takođe, traži da se ne objavljuju podaci o prihodima i imovini koja je stečena prije stupanja na javnu funkciju, a koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu
U međuvremenu, Agencija je sugerisala državnim organima da počnu usklađivanje Zakona o zaštiti ličnih podataka sa ostalim propisima, među kojima je i Zakon o konfliktu interesa. Tako Vlada, kako su “Vijesti” objavile, planira da funkcioneri ne moraju da prijavljuju imovinu koju su stekli prije stupanja na funkciju, kao ni imovinu supruge i djece.
Predsjednik Savjeta Agencije Šefko Crnovršanin rekao je “Vijestima” da Komisija mora da vodi računa o zaštiti podataka o ličnosti i da taj član zakona mora da se uskladi sa onim koji propisuje javnost imovine javnih funkcionera.
Tako se od Upravnog suda u aktuelnom predmetu očekuje da aminuje preporuku Agencije da na sajtu ne smiju biti objavljeni podaci o prihodima srodnika funkcionera koji “nijesu u vezi sa vršenjem javne funkcije”, odnosno djece i supružnika.
Agencija, takođe, traži da se ne objavljuju podaci o prihodima i imovini koja je stečena prije stupanja na javnu funkciju, a koji se odnose na pokretnu i nepokretnu imovinu, vlasništvo u privrednim društvima, kredite, dugovanja i potraživanja. Takođe i podatke o imovini i poslu supružnika, plati, vlasništvu u privrednim društvima, ušteđevini, kao ni ime djece, njihove prihode i imovinu.
Svi ovi detalji, koji se sada nalaze na sajtu Komisije, citiraju se u predmetu o kome se izjašnjava Upravni sud po tužbi Lekovićeve Komisije.
S obzriom na to da se očekuju izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa i da je Agencija tražila usklađivanje sa zakonom i ličnim podacima, ukoliko Upravni sud odbije tužbu Komisije, Vlada će imati odriješene ruke da u predlog novog zakona uvrsti odredbe koje će zabranjivati javno objavljivanje ovih podataka. To iz Agencije od nje i očekuju, tvrdeći da će ti podaci ostati u bazi Komisije.
Šefko Crnovršanin kaže da ih povodom priprema izmjena Zakona o konfliktu interesa iz Vlade nijesu kontaktirali, ali insistira da je manja transparentnost i zaštita ličnih podataka nužna.
Drago Đurović u društvu onih koji ne bi da se zna što sve imaju
Komisija za konflikt interesa podnosila je ove godine prekršajne prijave protiv javnih funkcionera jer uopšte nijesu prijavili imovinu ili su podaci bili netačni.Takođe i zato jer su bili na dužnostima koje su nespojive, jer nijesu dostavili informacije o uvećanju prihoda iznad 5000 eura.
Prema zvaničnim podacima Komisije od 1.decembra, sudovi za prekršaje su izrekli 404 kazne u ukupnom iznosu od 22 070 eura. Na spisku onih koji su kažnjeni, kako pokazuju podaci sa sajta Komisije, nema imena visokih javnih funkcionera već su to uglavnom lokalni odbornici i službenici. Među kažnjenima je i dvoje sudija za prekršaje, koji treba da odlučuju u ovakim predmetima.
Od poznatijih imena među onima protiv kojih su podnijete prijave pominju se Nemanja Pavličić, bivši pomoćnik ministra finansija, predsjednik barske opštine Žarko Pavićević, te bivši odbornik u nikšićkoj Skupštini Drago Đurović. Prijave su zbog netačnih podataka zaradili su Šaleta Đurović, predsjednik Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Boro Lazović, predsjednik SO Budva. Komisija ne objavljuje imena kažnjenih po nalogu Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Jonica: Sve mora da se prijavi, ali ne mora na sajt
Jedna od ključnih stvari primjene zakona je koju je imovinu imao javni funkcioner na početku obavljanja funkcije, kakva primanja ima tokom obavljanja javne funkcije i šta nakon određenog perioda.
Sve to da bi se izvršila analiza da li je imovina rasla proporcionalno prihodima ili se rast imovine ne može potkrijepiti primanjima. Ovaj cilj ni do sada nije ostvaren, rekla je poslanica SNP-a Snežana Jonica.
Ona je naglasila da su potpuno jasni propisi o zaštiti podataka o ličnosti, te da njihovo poštovanje ne daje osnov za smanjivanje količine informacije koje sadrži izvještaj. “Izvještaj mora da sadrži sve, a dio kojim se zadire u privatnost može biti zaštićen na način što se neće objavljivati na sajtu Komisije”, predložila je Jonica.
Spas možda u Zakonu o slobodnom pristupu
Imamo preko 100 neusaglašenih zakona sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i nadam se da će to državni organi postepeno rještiti. To ne sprečava borbu protiv korupcije jer će tužilaštvu i policiji ti podaci uvijek biti dostupni, smatra Šefko Crnovršanin.
Na pitanje kako će NVO sektor i novinari raditi svoj posao ako se sakriju podaci o imovini funkcionera, on se poziva na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tvrdeći da su “državni organi dužni da podatke daju na uvid”.
Bonus video:
