Kontroverzni pravni stav koji je u vezi svojinskih prava u zoni morskog dobra zauzelo Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore, kako se i očekivalo, izazvao je bujicu nezadovoljstva među stanovnicima primorja.
"Vijesti" su u ponedjeljak objavile da je Građansko odjeljenje Vrhovnog suda koje vodi sudija Radoje Orović, 7. oktobra zauzelo jednoglasni „pravni stav“ da vlasnici zemljišta u pojasu morskog dobra zapravo nisu vlasnici svoje imovine i da je ne mogu koristiti prije nego što kao i svaki drugi koncesionar, zaključe ugovor sa JP „Morsko dobro“ iz Budve.
"Pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro, pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom, u kom slučaju imaju preče pravo korišćenja morskog dobra za slučaj da konkurišu za sticanje prava”., zaključilo je odjeljenje koje vodi sudija Orović.
Oni napominju da je morsko dobro, prema zakonu iz 1992. godine "opšte dobro u državnoj svojini koje niko ne može imati u posjedu jer u protivnom, morsko dobro ne bi služilo iskorišćavanju mora, pomorskom saobraćaju, ribolovu itd, što je njegova osnovna svrha i namjena".
Sud je u takvom tumačenju Zakona o morskom dobru otišao toliko daleko da je čak naveo da "nema značaja ko je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik, jer se radi samo o formalnom upisu koji ne obezbjeđuje posjed i posjedovnu zaštitu", iako privatno zemljište i stare porodične kamene kuće izgrađene na obali Boke i primorja država nikada nijednim aktom nije ekspropisala i oduzela od njihovih vjekovnih vlasnika, isplaćujući im za to pravičnu novčanu nadoknadu.
Protiv ovakvih stavova Vrhovnog suda već se javno pobunila Demokratska unija Albanaca i OO Pozitivne Crne Gore u Ulcinju, a juče je zvanično zakazan i zbor građana nekoliko mjesnih zajednica sa teritorije opština Tivat i Herceg Novi.
Tako će se u Radovićima u subotu održati zbor građana tivatskih MZ Krtoli i MZ Krašići i hercegnovske MZ Luštica na kome će se, najavljuju organizatori, “tražiti da se pravni stav suda povuče i da se zauzme stav da je privatna svojina neprikosnovena sve dok se upisani vlasnici ne obeštete na pravičan način.”
Nezadovoljstvu mještana Krtola i Luštice pridružili su se i stanovnici donjogrbaljskih sela koji takođe imaju velike zemljišne posjede na obali mora.
Starčević: Hajdučija
“Ovakvim stavom Vrhovnog suda se definitivno dezavuiše ono na čemu počiva čitava zapadna civilizacija i Evropska unija, a to je nepovredivost privatne svojine, ma gdje se ona nalazila. Ako ovaj stav prođe "neizmjenjeno" ili "povučeno", to će biti znak da su građani "legli na rudu" i da je vrijeme za novi Zakon o morskom dobru koji će svo zemljište i ostalo u zoni koju zona morskog dobra pokriva, proglasiti državnom svojinom, bez obzira ko je u zemljišne knjige upisan kao vlasnik.”, kaže jedan od inicijatora za održavanje zbora, Ivan Starčević iz Krtola.
Napominje da se uzimanje nečije legalno stečene imovine i to one koja je bila upisana kao privatna u katastru i prije prvog tzv. komunističkog zakona o morskom dobru iz 1978, a da se ona vlasnicima ne plati, “može smatrati samo hajdučijom i pljačkom, čak i pokušajem etničkog čišćenja starosjedilačkog stanovništva na primorju”.
Bonus video:
