Prije stotinu godina u kući Vuka Krivokapića u Nikšiću, na molbu građana a ukazom kralja Nikole, otvorena je Gimnazija, škola koja će biti i ostati „luča crnogorskog školstva“.
Prvi direktor bio je Mihailo Bukvić, profesor slavistike, koji je prethodno bio profesor u cetinjskoj Gimnaziji i direktor Gimnazije u Podgorici, dok je prvi nastavnik bio Franjo Kareš, istaknuti filozof tog vremena.
Obećali su Nikšićani kralju i tadašnjem ministru prosvjete Mirku Mijuškoviću da će učenici pokazati da „Crnogorac, junak na bojnom polju, postaje junakom na polju prosvjete“.
U srijedu 4. decembra na „Sceni 213“ biće održana svečana akademija povodom stogodišnjice škole „Stojan Cerović“
„Priznaću vam i ja i Crna Gora ako kod mladih stvorite zdravu osnovu, te da oni postanu čestiti i sposobni radnici na kulturnom unapređenju otadžbine, kao što su njihovi stariji učinili za njeno širenje i slavu junačku“, uzvratio je crnogorski suveren.
Obećanje su Nikšićani ispunili. Gimnazija „Stojan Cerović“ iznjedrila je brojne akademike, doktore nauka, narodne junake, prosvjetne radnike, umjetnike, sportiste.
„Stotinu godina Gimnazije važan je dio istorije Nikšića i Crne Gore. Veliki broj profesora i učenika ove škole su svojim radom doprinijeli ukupnom razvoju Crne Gore. Izuzetna tradicija škole i svijetli likovi njenih profesora i učenika su primjeri na kojima treba učiti i vaspitavati nove generacije“, kazao je direktor škole Žarko Raičević.
Nikšićka Gimnazija je za vrijeme okupacije od strane Austrougarske prestala da radi, da bi rad nastavila 1919. u novoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca, kada je u Dvorcu kralja Nikole otvorena prva viša Gimnazija sa osam razreda. Tada je u školi počeo sa radom profesor Stojan Cerović, po kome je Gimnazija 1945. godine dobila ime. Prvi maturski ispit, koji je položilo 18 kandidata, obavljen je na kraju školske 1920/21. godine.
Burna istorija na ovim prostorima „natjerala“ je mnoge nikšićke gimnazijalce da olovku zamijene puškom, pa je u Prvom svjetskom ratu učestvovalo 56 učenika, dok je u Drugom živote dalo 386 učenika i profesora. Narodnim herojima proglađena su 33 učenika nikšićke Gimnazije među kojima su Veljko Vlahović, Veljko Milatović, Ljubo Čupić, Vojo Kovačević...
Nakon Drugog svjetskog rata „oživjele“ su školske klupe i ponovo su Nikšićani „junaštvo dokazivali na polju prosvjete“.
Škola se iz Dvorca preselila u novu zgradu (u kojoj je danas osnovna škola “Olga Golović”), zatim u zgradu gdje se danas nalazi Fakultet za sport, da bi se 1996. godine “skrasila” u zgradi u kojoj se danas nalazi.
Malo je škola koje se mogu pohvaliti tolikim brojem akademika i doktora nauka poput nikšićke Gimnazije. Za stotinu godina postojanja iznjedrila je 34 akademika i više od 150 doktora nauka. Kroz nikšićku Gimnaziju prošli su i književnici poput Mirka Kovača, Branka i Mirka Banjevića, slikari Petar Lubarda, Vojo Stanić, Rajko Todorović, Miloš i Ilija Šobajić, brojni režiseri i glumci, sportisti.
U srijedu 4. decembra na „Sceni 213“ biće održana svečana akademija povodom stogodišnjice škole „Stojan Cerović“.
Prvi dobitnik Oktoiha
U toku stotinu godina postojanja nijesu izostale ni brojne nagrade, mada su prosvjetni radnici i direktori te ustanove uvijek isticali da školu najbolje promovišu njeni đaci.
Nagradu grada Nikšića „18. septembar“ škola je dobila 1964, a tri godine kasnije ista nagrada pripala je direktoru škole i odjeljenju IV-8. Kada je ustanovljena državna nagrada „Oktoih“ 1971. nikšićka Gimnazija je bila njen prvi dobitnik, da bi godinu kasnije ona završila u rukama direktora škole Branka Radojičića.
Godine 1973. gimnazija „Stojan Cerović“ odlikovana je ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijedom. „I danas se Gimnazija ponosi svojim profesorima i učenicima. Naši đaci su na najuglednijim univerzitetima svijeta, od Podgorice do Pristona, gdje postižu izuzetan uspjeh. Profesorice Mirjana Međedović, Nevenka Obradović i Ana Vujačić proglašene su za najbolje mentore za 2013. u Crnoj Gori“, rekao je Raičević.
Bonus video:
