Izvještavanje o NATO integracijama treba da bude jednostavnije, dostupnije i razumljivije građanima, a na novinarima je velika odgovornost da li će plasirati objektivne informacije ili propagandu, ocijenjeno je na panelu Mediji i NATO.
Centar za demokratsku tranziciju organizovao je danas konferenciju Strateško komuniciranje procesa evroatlanskih integracija, u okviru koje su organizovani paneli - Uloga skupštine i političkih partija u komuniciranju evroatlanstkih integracija, Mediji i NATO integracije i Pogled međunarodne zajednice na odnos Crne Gore i NATO-a.
Na panelu Mediji i NATO integracije, zamjenik glavnog i odgovornog urednika nezavisnog dnevnika Vijesti, Neđeljko Rudović, kazao je da među građanima postoji određena ravnodušnost kad je u pitanju ta tema.
“Ona jeste strateški cilj, o kojoj politički činioci diskutuju na ovaj ili onaj način, ali je daleko od građana.
Kako se Crna Gora bude približavala dobijanju poziva za članstvo, ovo pitanje će biti top tema. Od medija će zavisiti da li će do građana doći objektivne informacije ili propaganda jedne ili druge strane”, ocijenio je on.
"Strategija komuniciranja sa javnošću mora biti dobro osmišljena da ne iritira javnost. Ova dosadašnja (...) bila je agresivna i iritirala je”
Prema riječima Rudovića, uloga novinara nije da se bave propragandom već da doprinesu da građani mogu na normalan način budu upoznati sa tim kakve će posljedice po državu i ukupnu situacija imati članstvo, navodeći da uloga novinara ne treba da bude da bilo koga ubjeđuju već da pristupačnim rječnikom tretiraju temu.
“Novinari mogu biti zloupotrijebljeni od jedne ili druge strane, ali mi moramo biti aktivan činilac u debati – šta za Crnu Goru znači ulazak u NATO.
Strategija komuniciranja sa javnošću mora biti dobro osmišljena da ne iritira javnost. Ova dosadašnja kad se išlo od grada do grada i organizovali se okrugli stolovi na kojima se propagiralo članstvo u NATO bila je agresivna i iritirala je”, kazao je on.
Rudović smatra da se sve u Crnoj Gori gleda kroz prizmu političkih interesa, “a građani su zbog toga žrtve predrasuda i kod njih postoji ozbiljan otklon od toga da bi od članstva mogla da ima benefit vladajuća struktura”.
“Vlada mora ponuditi svježa lica, interesantne teme. Postoji mnoštvo tema, a za mnoge od njih treba sluh Vlade. U kampanji treba da učestvuju ljudi koji nijesu prepoznati kao dio vladajuće strukture”, kazao je on.
Šefica dopisništva Radija Slobodna Evropa u Podgorici Slavica Brajović, smatra da je izvještavanje medija o tom pitanju loše i nedovoljno.
“Nedovoljno jer su NATO teme slabo zastupljene u medijima.
Piše se samo o jednom kriterijumu koji je bitan za NATO, a to je vladavina prava. O tome se često piše u medijima, ali to nije zbog NATO-a već zato što tu imamo dosta problema i što je bitno za EU”, ukazala je ona.
“Postoji nizak nivo profesionalizma da se tačno i objektivno izvještava"
Brajović je rekla da mediji izvještavaju najčešće sa događaja o evroatlanskih integracija, “ali to je dosadno, prekomplikovano i običnom građaninu nedovoljno jasno”.
Prema njenim riječima, glavni problem je što je izvještavanje neadekvatno.
“Postoji nizak nivo profesionalizma da se tačno i objektivno izvještava. Na izvještavanje medija koji dominantno utiču na javno mnjenje (koji imaju najveću pokrivenost, najveću gledanost) utiču interesi njihovih vlasnika i osnivača, bilo da je to Vlada ili političke i biznis grupacije”, kazala je ona.
Brajović je navela da joj se čini da je najkorektinija podjela na provladine i antivladine, od kojih su neki, dodala je, jako bliski opoziciji.
Ona smatra da se takva podjela oslikavana i na izvještavanje o NATO-u.
“Jedni su propagandistički i sve pohvale i benefite tumače kao podršku Vladi i premijeru Đukanoviću i onda stvaraju otpor kod protivnika članstvu u NATO i kod onih koji ne podržavaju tu opciju kao i predrasudu da će benefite od članstva imati vlast”, rekla je Brajović.
Ona je kazala da su ti mediji finansirani iz budžeta, parama svih građana “od koji svi nijesu pristalice NATO integracija”.
“Oni, umjesto da stvaranju povećanje podrške što im je i cilj, oni stvaraju odbojnost. Na drugoj strani je jaka fokusiranost medija na kritiku vlasti koja često nadvlada pozitivne aspekte u spoljnoj politici Crne Gore i sprječava ih da o tome izvjeste afirmativno", smatra Brajović.
Ona je navela da, tako kritički stav prema Vladi i Đukanoviću "i njihove konzumente ostavlja nedovoljno i neobjektivno informisanim”.
Rezultat svega toga, dodala je Brajović, je sve veće udaljavanje od informisanih građana koji mogu slobodno da formiraju stav. “Tu smo u začaranom krugu”.
“Novinari se uklapaju u uređivačku politiku kuće u kojoj rade. Vlada je do skoro radila dosta traljavo.
Mi smo se sad okupili kad je Vlada ušla u ofanzivnu kampanju prije samita u Velikoj Britaniji, više da bi međunarodnu javnost ubijedila da Crna Gora treba da uđe u NATO”, kazala je Brajović.
Direktor Medija centra u Sarajevu Boro Kontić rekao je da bi i “manja” tema od NATO-a u BiH izazvala problem.
Prema njegovim riječima, mediji u Federaciji NATO smatraju najprihvatljivijom opcijom “i, što se njih tiče, može odmah u Alijansu”.
"(U BiH) federalni mediji podržavaju (NATO), dok je u Republici Srpskoj doza reserve”
“U Republici Srpskoj postoji doza rezerve što bi BiH mogla raditi u NATO. Federalni mediji podržavaju, dok je u Republici Srpskoj doza reserve”, ukazao je Kontić.
Urednica NIN Antonela Riha, kazala je,da je u Srbiji fokus na dobijanju datuma pregovora sa EU.
“Pitanje NATO- a se još ne pominje. Istraživanje Ipsos Stratedžika je u julu ove godine pokazalo da je svega 13 odsto građana za priključenje Srbije NATO-u.
Ta tema nije dovoljno podignuta u javnosti i nije jasno vidljiva u srpskim medijima i političkom životu, pa će zanimljivo biti kakvi će biti procenti kad krenu argumenti za i protiv”, navela je ona.
Riha je kazala da samo dvije partije LDP i Srpski pokret obnove podržavaju ulazak Srbije u NATO.
“Mediji to rijetko prate, rijetki su problemski tekstovi, prenose se izjave političara i povezuje se sa EU “, kazala je ona.
Galerija
Bonus video:
