Nezavisni dnevnik "Vijesti“ od danas ima zaštitnika prava čitalaca, ombudsmana, a taj posao je povjeren profesorici književnosti Boženi Jelušić.
Ugledna intelektualka i aktivistkinja biće zadužena da, nezavisno od uredništva, utvrđuje i cijeni profesionalnost novinarske prakse u “Vijestima”, na osnovu Kodeksa novinara Crne Gore.
Poslovnikom koji su potpisali glavni urednik “Vijesti” Mihailo Jovović i Jelušićeva, predviđeno je da se žalbe čitalaca koje ona ocijeni osnovanim, objavljuju u novinama, ali i na portalu vijesti.me.
Jovović je rekao da je dugo tražena osoba koja će biti spremna da transparentno, kredibilno, sa potpunom nezavisnošću od redakcije i ličnim autoritetom, štiti prava čitalaca “Vijesti”, reaguje na njihove pritužbe, primjedbe i sugestije, a novinarima i urednicima pomoći da bolje rade svoj posao.
Jovović je istakao da su novinari i urednici „Vijesti“ oduvijek bili spremni da isprave greške koje su pravili i da se za to iskreno izvinu
On je podvukao da je Jelušić poznata po angažmanu u mnogim oblastima, “kao rijetki glas razuma ovog društva”.
Jovović je istakao da su novinari i urednici „Vijesti“ oduvijek bili spremni da isprave greške koje su pravili i da se za to iskreno izvinu.
“Ali nikad nijesmo dopuštali zloupotrebu tog prava čitalaca, posebno od političara svih boja.”
Glavni urednik “Vijesti” je poručio da je “vrlo je teško ostati profesionalan kada je vlast upregla sve što ima i plaća da nas svakodnevnom kampanjom preko svojih najviših predstavnika, državnih organa i pokornih medija diskredituje i uguši, koristeći za to i najprizemnije uvrede i neistine”.
“Cilj je da nas onemogući da kritikujemo ono što radi loše, kako je trošila i troši novac poreskih obveznika, kako se ponaša prema najugroženijima u društvu koji svoj glas imaju samo na našim stranicama i portalu. Vrlo je teško ne odgovoriti na isti način, i naši novinari i urednici se svakodnevno suočavaju sa takvim dilemama”, dodao je on.
Jovović je podsjetio da su “Vijesti” aktivno učestvovale u radu ranijeg samoregulatornog tijela, dok se ono nije raspalo zbog suštinskih pitanja - onemogućavanja glasanja nakon rasprave o konkretnoj stvari.
Samoregulacija medija kroz djelovanje ombudsmana za štampu počela je u SAD, a jedan od značajnih primjera još iz sedamdesetih godina prošlog vijeka je “Vašington post”, koji je zadužio zamjenika izvršnog urednika da sluša pritužbe čitalaca, sastavlja interne memorandume, kao i piše rubriku u kojoj mu je dato da slobodno iznese svoja mišljenja o datom problemu
Samoregulacija medija kroz djelovanje ombudsmana za štampu počela je u SAD, a jedan od značajnih primjera još iz sedamdesetih godina prošlog vijeka je “Vašington post”, koji je zadužio zamjenika izvršnog urednika da sluša pritužbe čitalaca, sastavlja interne memorandume, kao i piše rubriku u kojoj mu je dato da slobodno iznese svoja mišljenja o datom problemu.
Iako ima primjera uspješne samoregulacije kroz rad ombudsmana za štampu, prema podacima OEBS-a oko dva odsto dnevnih listova u Sjedinjenim Državama imaju ombudsmana, a u drugim zemljama još i manje. Londonski “Gardijan” ima ombudsmana koji je zadužen da prati poštovanje standarda i novinarske etike.
Poznat je primjer francuskog “Le Monda” koji je donio “Internu povelju” čiju poštovanje nadgleda ombudsman, ali i kontroliše njenu ažurnost i dalji razvoj.
Takav metod samoregulacije u Crnoj Gori ima televizija Vijesti, čiji je ombudsman novinarka Aida Ramusović.
Bonus video:
