Premijer Crne Gore Milo Đukanović smatra da su Lovćen i Njegoš sinonimi crnogorske slobode, ali "da i danas ima onih koji nastavljaju zlonamjerno tumačenje Njegoša".
"Neki mitomani, propovijednci mržnje, htjeli bi da u Njegošu nađu duhovnog oca i predvodnika. Njegoš nije bio pjesnik genocida, niti inspirator zločina. On nije pozivao u borbu protiv bilo kojeg naroda, već u borbu za slobodu. A borba za slobodu nacije 19. vijeka ne može biti isto što i nasilje nad nedužnim ljudima u vijeku iza nas", kazao je Đukanović, otvarajući rekonstruisani Mauzolej na Lovćenu.
Za premijera Njegoš nije bio samo genijalni pjesnik, već filozof i državnik, a Crnogorci su bili narod koji su ga najbolje razumjeli, opredjeljujući se za harmonični suživot sa Muslimanima u Crnoj Gori, nakon Berlinskog kongresa.
"Neljudi i zločinci, koji su ubijali nedužne ljude u 20. vijeku, i širili međunacionalnu i međuvjersku mržnju, u krvavom raspadu jugoslovenskog društva, nijesu i ne mogu biti sljedbenici Njegoševi", dodao je Đukanović.
Govoreći ispred samog mauzoleja, Đukanović je ocijenio i “da je dvadeseti vijek za Crnu Goru bio vijek iskušenja, klonuća i katarzi, ali da je ona opstajala u neugasloj Njegoševoj iskri slobode".
Mauzolej pred kojim se nalazimo podigao je narod Crne Gore, uz pomoć svih jugoslovenskih naroda. Gotovo četrdeset godina kasnije, u povodu dva vijeka od Njegoševog rođenja, Crna Gora je temeljno obnovila ovaj spomenik
Đukanović je izrazio uvjerenje da je evropski put Crne Gore njegoševski put, te "da ne sumnja da bi Njegoš bio ponosan na današnju Crnu Goru".
Đukanović je u svom obraćanju podsjetio da je kapela koju je sebi Njegoš podigao nepopravljivo oštećena u Prvom svjetskom ratu 1916. godine, te da je zatim polovinom prošlog vijeka, vlada Blaža Jovanovića donijela odluku o podizanju spomenika Njegošu na Lovćenu, za šta je odabran autor svjetskog imena, hrvatski i jugoslovenski vajar Ivan Meštrović.
"Trebalo je više od dvije decenije da se ta odluka realizuje. Mauzolej pred kojim se nalazimo podigao je narod Crne Gore, uz pomoć svih jugoslovenskih naroda. Gotovo četrdeset godina kasnije, u povodu dva vijeka od Njegoševog rođenja, Crna Gora je temeljno obnovila ovaj spomenik", rekao je Đukanović.
Svečanost je inače održana uz najveće državne počasti polaganjem vijenca, podizanjem zastave na jarbol i počasne paljbe, uz prisustvo skoro svih državnih funkcionera i veliki broj građana. Na svečanosti, koja je nosila naziv „Misao“ učestvovali su Mješoviti hor Muzičke akademije sa Cetinja, pod dirigenstkom upravom Aleksandre Knežević, Vojni orkestar, glumci Ana Vučković, Sanja Vujisić, Julija Milačić, Maja Stojanović, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Zoran Vujovič i Gorana Marković, koji su govorili stihove iz poeme „Misao”, „Luče mikrokozme“, poeziju i odlomke iz Njegoševe proze.
Sljedeći korak u obilježavanju jubileja 200 godina od rođenja Njegoša biće svečana sjednica Skupštine Crne Gore u čast osnivanja Njegoševog senata, a zatim će u Beranama biti organizovana svečana akademija, na kojoj će takođe govoriti premijer.
Rekonstrukcija vrijedna preko milion eura
Vrijednost radova na rekonstrukciji mauzoleja iznosi blizu 1.130.000 eura. Kompletnu investiciju finansirala je Direkcija javnih radova iz budžeta za kapitalne investicije. U prvoj fazi obnovljena je okretnica, pristupno stepenište, prilazne staze i gumno na vidikovcu. U drugoj fazi rađeno je na tunelu u kojemu je postavljena nova rasvjeta i hidroizolacija sa betonskim oplatom. Treća, posljednja faza obuhvatala je radove na Mauzoleju.
Podsjećanja radi, Njegošev mauzolej otvoren je 28. jula 1974. godine, a urađen je po projektu i zamisli vajara Ivana Meštrovića. Do mjesta na kojem je sahranjen Petar Drugi Petrović Njegoš, vodi 500 stepenika.
Đukanović u organizaciji proslave
Đukanović je inače predsjednik Koordinacionog odbora za organizaciju proslave 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Osim premijera u odboru su i njegovi savjetnici Milan Roćen i Živko Andrijašević, rektori univerziteta Mediteran i Donja Gorica Slobodan Backović i Veselin Vukotić, ministri nauke i prosvjete Sanja Vlahović i Slavoljub Stijepović, profesor Fakulteta likovnih umjetnosti Pavle Pejović, prorektor Univerziteta Crne Gore Nataša Đurić, naučnik Đorđe Borozan i direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić.
Galerija
Bonus video:
