Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu predstojećeg velikog širenja marine Porto Montenegro, koja bi do ljeta naredne godine trebalo da duplira svoje kapacitete i tada raspolaže sa ukupno 490 vezova, bio je predmet javne rasprave koja je juče upriličena u upravnoj zgradi kompanije „Adriatic Marinas-Porto Montenegro“ u Tiv tu.
Dokument je predstavio Aleksandar Duborija iz Instituta za istraživanja i razvoj u oblasti zaštite a radu iz Podgorice, a ta ustanova procijenila je da će predstojeća mamutska gradnja novih mula i operativne obale koja će dopirati i do pola kilometra daleko od osnovne linije obale u Tivatski zaliv, biti podnošljiva i prihvatljiva sa ekoloških, estetskih i demografskih stanovišta.
Prema projektu, aktuelna mula 1, 3 i 4 nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal biće dograđena novim segmentima i produžena prema sredini Tivatskog zaliva duplo više nego što sada dopiru u more.
Ukupna površina akvatorijuma koje će nakon toga zahvatati marina kanadskog magnata Pitera Manka u Tivtu, biće 1,39 miliona kvadrata, a samo pod betonskom površinom novoizgrađenih djelova operativne obale, staće skoro 15 hiljada kvadrata mora.
Stručnjaci podgoričkog instituta upozorili su na potrebu preduzimanja određenih preventivnih i zaštitnih mjera tokom izvođenja građevinskih radova i kasnijeg funkcionisanja nove velike marine, pri čemu je dodatno naglašena činjenica da u podmorju Porto Montenegra i danas, sedam godina nakon što je Arsenal prodat Manku, stoji najmanje 8.330 kubika grita i sedimenata zagađenim teškim metalima, pogotovo živom “čiji je sadržaj u sedimentima preko interventne vrijednosti na što treba posebno obratiti pažnju“.
Mapa master plana Porto Montenegra
Prilikom prodaje Arsenala Manku Vlada je objašnjava da se to, pored ostalog, radi i zbog eliminisanja prljave industrije brodoremonta iz zaliva Boke“, kao i da Mankova ponuda ima posebnu vrijednost u svom programu ekološke remedijacije koji je uključivao i obavezu da investitor metodama hidrauličnog ejektovanja, taloženja u posebnim bazenima, sušenja i tretmana prije pakovanja i odlaganja na adekvatnu deponiju, iz podmorja elitne tivatske marine ukloni preko 8.300 tona grita i zagađenih sedimenata.
To se međutim, do danas nije dogodilo, pa su obrađivači elaborata upozorili da će neuklonjene šte t n e materije sada predstavljati problem prilikom izvođenja predstojećih građevinskih radova koji će doprinijeti širenju štetnog taloga u morsku vodu i potom strujama, na mnogo veći okolni prostor.
Došao samo jedan građanin
Budući da je jučerašnjoj javnoj raspravi o elaboratu prisustvovalo troje novinara, dva predstavnika Opštine Tivat, jedan mještanin Seljanova i više od 30 zaposlenih u kompaniji “Adriatic Marinas” i njihovom partneru “Mace“ sa kojim grade marinu, interesovanja
za širu raspravu nije bilo osim što je od predstavnika Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore (EPA) Ilije Radovića, koji je vodio raspravu, traženo objašnjenje zašto država do danas nije natjerala Manka da ispuni svoje obećanje i obavezu iz 2006. i očisti podmorje Porto Montenegra od šte tnih materija.
“To i dalje stoji kao obaveza 'Adriatic Marinasa'. Zašto se to ne radi ne mogu vam pouzdano reći – prema mojim informacijama, riječ je o vrlo osjetljivom poslu iz drugih nekih razloga. To što je u podmorju je pod kontrolom i to je sada najbitnije”, rekao je Radović.
On nije odgovorio kako to da je štetni materijal na dnu Porto Montenegra navodno pod kontrolom, kada u izvještaju o stanju životne sredine za 2012. godinu, koji je EPA objavila ovih dana, nema podataka, niti analiza upravo tog problematičnog segmenta, a koji je bio predmet redovnog monitoringa u prethodnom periodu.
Ipak, složio se sa konstatacijom direktora pravnog sektora „Adriatic Marinasa“ Sava Đurovića da je djelatnost koju sada razvija Porto Montenero ekološki mnogo manje štetna od djelatnosti nekadašnjeg Arsenala i Jadranskog brodogradilišta Bijela.
Bonus video:
