Povratak Veselina Veljovića na mjesto šefa policije značio bi korak unazad u reformi bezbjednosnog sektora, a imenovanju partijskog vojnika najviše bi se radovali kriminalci.
To su saopštili iz dijela opozicionih partija i nevladinog sektora, komentarišući namjeru dugogodišnjeg direktora policije da se vrati na tu funkciju.
Iako je ranije govorio da neće ponovo konkurisati, Veljović se jedini prijavio za direktora crnogorske policije.
Vlada bira šefa policije na predlog ministra unutrašnjih poslova, pa će od Veljovićevog kuma i premijera Duška Markovića na neki način zavisiti da li će biti izabran.
Veljović je “Vijestima” juče rekao da ne želi da daje nikakve izjave, jer je “sve rekao kroz podnošenje kandidature”.
Na pitanje - kako komentariše to što veliki dio civilnog sektora i opozicionih političara tvrdi da ga pređašnji rezultati ne preporučuju da se vrati u policiju, Veljović je rekao da neće komentarisati takve stavove.
Oslobađanje od odgovornosti
Kandidatura Veselina Veljovića za povratak na čelo policije predstavlja politički dogovor između Mila Đukanovića i Duška Markovića i zato je za tu fotelju izostala konkurencija.
To je juče rekao direktor Instituta Alternativa Stevo Muk.
Muk je ocijenio da politički dogovor predsjednika države i premijera poručuje drugim potencijalnim kandidatima da se na taj konkurs ne prijavljuju.
“Tako je konkurencija među više kandidata izostala, što nažalost postaje pravilo u imenovanjima na najviše funkcije”.
Muk je dodao da Veljovića za povratak u policiju ne preporučuju rezultati dok je rukovodio tom institucijom: “Kada je značajna nadležnost za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala bila upravo u njegovoj odgovornosti. ‘Povratak Veljovića’ predstavlja njegovo konačno i potpuno oslobađanje odgovornosti za niz afera koje se vezuju za njegovo ime”, naveo je direktor IA.
On je kazao da se ne smije zaboraviti da je tužiteljka u slučaju “Limenka” konstatovala da je bilo elemenata odgovornosti Veljovića, uprkos tome što je predmet okončan zastarom.
Podsjetio je da u rješenju o odbačaju prijave piše da je osumnjičeni Veljović, kao direktor policije, nije ispoštovao u ugovor, niti preduzeo radnje da se u tom slučaju ispuni ugovorna obaveza.
Veljović, međutim, nije odgovarao ni krivično, ni disciplinski, ni etički.
“Pa nema ni političke odgovornosti, budući da mu predstoji ponovno napredovanje u službi i svojevrsna ‘rehabilitacija’”.
Muk je podsjetio i da se Veljović vezuje za slučajeve policijske torture i prijetnje aktivistima civilnog društva, kao i slučajeve u kojima je obezbjeđivao zaštitu policijskim službenicima.
“Veljovićevo imenovanje predstavljaće slom sistema odgovornosti u kojem je lojalnost vladajućim političkim strukturama dovoljna da se sve afere izbrišu iz biografije”.
Korak unazad
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković ocijenila je da je kandidatura Veljovića ogroman korak unazad i da je riječ, najblaže rečeno, o kontroverznom kandidatu koji je optuživan za teška krivična djela, uključujući i korupciju:
“Nijedno od tih djela nije na ozbiljan način istraženo i u nijednom od tih slučajeva tužilaštvo nije učinilo apsolutno ništa da utvrdi na koji način je Veljović stekao ozbiljnu imovinu, odnosno na koji način je zahvaljujući njegovim odlukama otuđena vrijedna državna imovina”.
Dodaje da svi znaju da je riječ o partijskom vojniku i o kumu premijera Markovića: “Što pokazuje da je Vlada suštinski podređena nepotizmu, a da će policija nastaviti da bude instrument partije na vlasti”.
Tvrdi da njegova kandidatura najavaljuje još žešći obračun sa neistomišljenicima vlasti: “To je uvijek bio glavni motiv, jer to sigurno nijesu rezultati”, zaključila je Ćalović Marković.
Što hita premijer?
Velizar Kaluđerović iz Demokratske Crne Gore rekao je za “Vijesti” da se nameće važno i logično pitanje - zašto je premijer Marković pohitao da javno saopšti lični stav i faktički podrži kandidaturu Veljovića: “Kada veoma dobro zna da je procedura izbora direktora policije veoma komplikovana”.
“Da li hitanje premijera Markovića - da saopšti lični stav da je kandidatura Veljovića kredibilna prije nego što je o tome raspravljano u DPS-u, znači njegovo priznanje da nije siguran u pozitivan odnos predsjednika DPS-a Mila Đukanovića prema kandidaturi Veljovića, pa je požurio da brže - bolje, zauzme ofanzivnu poziciju koja Đukanoviću otežava osporavanje Veljovića, ostaje da se vidi”.
Rekao je da će se cijela ta priča, nažalost, okončati loše po buduće demokratske odnose u Crnoj Gori.
“Mislim na to što je premijer ekspresno i javno ocijenio kredibilnim kandidatom za direktora policije lice koje je gotovo punu deceniju obavljalo tu funkciju uz brojne kontroverze. Prisjetimo se, Veljović je i pošao sa funkcije direktora policije poslije i do danas nerasvijetljene afere ‘Listing’. Još gore po Crnu Goru biće ako stav premijera Markovića - da je Veljović kredibilan kandidat za direktora policije, bude dijelio i predsjednik DPS-a, jer će to značiti da će Crna Gora dobiti novog - starog direktora UP”, naveo je Kaluđerović.
Ako se to desi, rekao je, onda nema dileme da su Đukanović i Marković zaigrali na opasnu kartu nesaradnje policije i tužilaštva: “Čemu bi se, uz njih, radovali još samo kriminalci”.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović nazvao je klasičnim ruganjem predlog da Veljović bude na čelu policije, sa stanovišta vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i ubistava na ulicama...
“Radi se o smijenjenom bivšem direktoru policije. Podsjetimo se afere ‘Balkanski ratnik’ koja je drmala region i šire, a u Crnoj Gori bila tabu tema, pa je morao Obor za bezbjednost da interveniše da bi policija pružila tužilaštvu neophodne informacije. Radi se o funkcioneru koji je političkim odlukama pravosudnih organa oslobođen potencijalne krivične odgovornosti za mnoge afere”.
Bulatović je dodao da izbor Veljovića znači da se Vlada Markovića opredijelila da krene u potpuni sunovrat.
“Riječ je o partijskom vojniku koji će bespogovorno vršiti zadatke samog vrha. Sa stanovišta vrha DPS-a, Marković ovim želi da dobije lično lojalnog funkcionera u borbi za prevlast unutar DPS-a u odnosu na Mila Đukanovića”.
Funkcioner Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ocijenio je da je kandidatura Veljovića - povratak u budućnost.
“Zato što on faktički nikada nije ni prestao da bude načelu službe. Mnogo važnije od našeg mišljenja je šta o toj ‘novoj’ kandidaturi misli bivši premijer Igor Lukšić. Podsjećam javnost da je zajedno sa tadašnjim šefom ANB-a učestvovao u aferi Listing”.
Danilović tvrdi da je simptomatično i što ta najava prolazi bez reakcije međunarodne zajednice, koji su ranije bili tvrdo protiv profesionalno - političke rehabilitacije Veljovića.
“Izjava Markovića nije izjava zatečenog premijera, već nekoga ko je to prethodno dogovorio”.
Funkcioner DPS-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Obrad Stanišić rekao je da ne želi da komentariše kandidaturu Veljovića, a novoizabrani član tog tijela iz SD-a Boris Mugoša nije odgovarao na telefonske pozive.
Nakon “Limneke”, Veljović je bio i jedan od aktera čuvene afere Listing, kada su u medijima objavljeni falsifikovani telefonski listinzi odbjeglog narkobosa Darka Šarića, prema kojima su sa njim razgovarali tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen.
Veljović je nakon toga iz policije sklonjen u kabinet tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića, na dužnost savjetnika.
Dok je obavljao tu funkciju, Veljović je bio akter i afere Zlatica - uoči lokalnih izbora u Mojkovcu 2014. godine, u kampu SAJ-a na Zlatici okupio je brojne policijske starješine i, kako je više izvora tada potvrdilo, tražio da se uoči glasanja angažuju za potrebe DPS-a. On je to negirao.
Dok je bio na čelu SAJ-a, Veljovićevo ime je povezivano sa Crnim trojkama - batinašima političkih neistomišljenika vlasti.
Na čelu policije bio je i u vrijeme prebijanja mnogih crnogorskih novinara i uništavanja njihove imovine, pa i neposredno nakon ubistva vlasnika “Dana” Duška Jovanovića.
Torturu su za to vrijeme preživjeli i brojni aktivisti iz nevladinog sektora, građani...
Za vrijeme njegovog mandata ubijen je Srđan Vojičić, a teško povrijeđen pisac Jevrem Brković.
Godinu dana kasnije napadnut i teško povrijeđen je direktor “Vijesti” Željko Ivanović.
Nekoliko mjeseci kasnije u Baru, brutalno je pretučen novinar Mladen Stojović. Prije toga, sačekuša je organizovana i za njegovog kolegu Tufika Softića...
Avgusta 2009. sačekuša - gradonačelnik Miomir Mugoša sa svitom pretukao je urednika “Vijesti” Mihaila Jovovića i fotoreportera Borisa Pejovića. Veljović je bio na čelu policije tokom skandalozne istrage tokom koje je sakriven pištolj Mugošinog sina...
Veljović je najprije tvrdio da je to običan ulični incident...
Učestala paljenja vozila “Vijesti” nazivao je izolovanim incidentima...
Kada je novinarka Olivera Lakić počela da dobija prijetnje smrću zbog serije tekstova o fabrici duvana u Mojkovcu, Veljovićev menadžement je učinio sve da stvar zataška i da one koji su joj prijetili abolira krivice...
Nakon što je pretučena 2012. godine, Lakićeva je javno optužila Veljovića da stoji iza prijetnji i napada na nju, što je on u tužilaštvu negirao...
DF je optužio Veljovića da je oktobra 2015. komandovao kriminalnim grupama koji su izazvali nerede na njihovom protestu u Podgorici...
Jovović: Veljović kaže da ne vjeruje Rabrenoviću
“Par sedmica nakon napada na Oliveru Lakić, telefonom me je pozvao Veselin Veljović i rekao da bi volio da se sastanemo, jer želi da razgovara sa mnom. Bio sam iznenađen, jer smo se do tada sreli samo jednom u njegovom kabinetu, zajedno sa mojim zamjenicima, kada sam preuzeo dužnost glavnog urednika. Prihvatio sam poziv za sastanak i našli smo se u jednom podgoričkom lokalu.
Veljović je tokom razgovora rekao da nema nikakve veze sa ranjavanjem Olivere Lakić, kao ni sa ranijim napadima na nju. Na moju opasku da je utvrđeno kako je njegov bivši saradnik Milenko Rabrenović, iako pravosnažno oslobođen, među tri osobe koje su mogle prijetiti Oliveri 2011. godine, a da su članovi Rabrenovićeve porodice druge dvije osobe, on je rekao da sa tim nema ništa. Na pitanje da li je Rabrenovića pitao za to, Veljović je rekao da jeste i da mu se ovaj zakleo da nije on prijetio. Kada sam ga pitao da li mu je povjerovao, Veljović je rekao: “Ne”.
Predočio sam mu da ću javno tražiti da se na poligrafu ispitaju svi o kojima je Olivera Lakić pisala i koji su mogli imati motiv da joj naude. Pitao sam ga da li bi on pristao na takvo ispitivanje, i imao sam utisak da oklijeva sa odgovorom, dok mu nisam rekao da ga pitam bi li pristao da odgovara na pitanja samo o najnovijem napadu. Onda je rekao - imam utisak sa olakšanjem -: “Naravno da bih”.
Ja nemam dokaza da je kandidat za direktora policije naložio bilo koji od napada na Oliveru Lakić, da li je išta znao o njima prije ili nakon što su se desili, ali smatram da bi tužilaštvo trebalo da ga sasluša, i “naravno” da mu ponudi ispitivanje na poligrafu i o ovom i o ranijim napadima. Mislim da je to i u njegovom interesu, ako ništa ne krije.
Iako je ovo bio privatni razgovor, smatram da javnost ima pravo da zna”, naveo je glavni i odgovorni urednik “Vijesti” Mihailo Jovović.
"Ako je Veljović kredibilan, vrijednosti su nam dno"
Stav premijera Markovića da je Veljović kredibilan kandidat za direktora Uprave policije je sraman i predstavlja jasnu sliku dekadentne politike DPS-a, ocijenili su iz Građanskog pokreta URA.
Oni podsjećaju javnost da je Veljović kompromitovani državni službenik koji je svojevremeno u policijskom kampu na Zlatici kolege pod plaštom predavanja o NATO-u obučavao kako da odbrane pobjedu DPS-a na izborima:
"Je li kredibilnost ono kad za svoga mandata šefa policije ne uhapsite i ne otkrijete nijednog počionica kriminalnih obračuna na crnogorskim ulicama, je li kada vas bošnjačka javnost sumnjiči da ste vršili policijski teror nad njima ranih devedesetih, je li kad ste u autu sa komandirom Radosavom Lješkovićem išli na goloruke crnogorske građane, je li kad ste u dilu sa Žarkom Burićem prodali policijski kamp na Zlatici, pa poslije kod njega po dvaput nižoj cijeni kupili stan, je li kad protivzakonito snimate razgovore crnogorskih građana, što je potvrdio i Ustavni sud? Kredibilitet, nema šta".
Bonus video:
