Institit za biologiju mora (IBMK) iz Kotora na svojoj Fejsbuk stranici objavio je danas seriju fotografija i kraćih zapisa svoje naučnice, Vesne Mačić koja se nalazi na Antarktičkom kontinentu sa bugarskom naučnom ekspediocijom.
"Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke. Naša saradnja sa Bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti - Antarktiku. Ovo je posebno značajno za naš Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Dr Vesna Mačić, kao dio 33. bugarske antarktičke ekspedicije, svojim radom predstavlja ne samo naučnika našeg Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu", saopšteno je iz IBMK.
Mačić, naučna savjetnica u IBMK, pred kraj prošle godine postala je prva naučnica iz Crne Gore koja je nogom stupila na antarktički kontinent. Ona se od 28. decembra nalazi u bugarskoj istraživačkoj stanici i bazi na ostrvu Livingston koje leži na samo 110 kilometara od najsjevernijeg dijela kopnene mase samog antarktičkog kontinenta, a preko 500 nautičkih milja je daleko od rta Horn na samom jugu južnoameričkog kontinenta.
Mačić je tamo stigla zajedno sa naučnicima i posadom bugarskog istraživakog broda “Sv.Kiril i Metodii” (RSV-412) na kojem se prethodno ukrcala u argentinskoj luci Ushiuaia. Tokom boravka na ostrvu Livingston koje je dio antarktičkog kontinenta, Mačić će, kako je ranije saopšteno sa IBMK, sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti. Antarktik je inače, dio Zemlje koji je pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.
"Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne ekosisteme", pojašnjeno je iz IBMK uz napomenu da će nakon povratka Mačić koji se očekuje oko 20. januara, uzorci koje je ona prikupila biti detaljno analizirani u laboratorijama u Kotoru.
U opisima fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston, Mačič je navela da su prvi dani njenog boravka na Antarktiku "potvrdili očekivanja da je ovo naučna misija potpuno drgugačija od svih prethodnih".
"Metode rada su u suštini iste, ali uslovi okruženja uslovaljavaju uvođenje raznih modifikacija te ovdje saradnja, interdisciplinarna i međunarodna, nije izbor, već moranje. Bugarska baza se uglavnom električnom energijom napaja iz solarnih panela, a kad se uđe u glavnu zgradu, moj prvi osjećaj je bio kao da sam ušla u ušuškani, planinarski dom nekok dobrog prijatelja. Dobrodošlica, toplina, saradnja, pogled za nezaborav ... neizmjerno sam srećna što sam dio ove ekspediciji", napisala je Mačić.
Jedan od prvih zadataka po prispijeću broda "Sv. Kiril i Metodii" u Južni zaliv na obali ostrva Livingston, bilo je prebacivanje sa plovila na neuređenu, prirodnu kamenitu i šljunkovitu obalu, nekoliko desetina tona novodopremljene naučno-istraživačke opreme, ali i građevinskog materijala nephodnog za dogradnju još jednog modula stanice sa novom laboratorijom.
"Već sada je nova zgrada impresivna i Kamen kao šef stanice, sa tih šest momaka koji rade na njoj, i sva ostala podrška sa broda i logistika iz Bugarske, zaista zaslužuju divljenje i sve pohvale", navela je Mačić koja nije krila oduševljenje prizorima netaknute prirode na dalekom antarktičkom ostvu na kome vlada klima polarne tundre.
"Prizori su kao sa druge planete, a još čudnije kad ima sunca, tanja jakna je sasvim dovoljna - naravno, sa nekoliko podslojeva garderobe. Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali nažalost zbog raznih čovjekovih aktivnosti ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih primjena, a predviđanja kažu da će ekstremnih situacija biti sve intenzivnijih i sve češće", istakla je Vesna Mačić koja se na ostrvu Livingston imala priliku "družiti" sa pingvinima i fokama kao najprepoznatljivjim predstavnicima antarktičke faune, te pročuvati zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih tzv. viših biljaka koje predstavljaju oskudnu floru ovog udaljenog područja.
"Nakon dana prepunog doživljaja na Antarktiku, vrijeme je za odmor. Počela sam pisati dnevnik, ali toliko je novih iskustava da jednostavno ne stižem sve zabilježiti. Kao i ranije nakon svakog ronjenja, pravim kopiju novih fotografija i razmišljam kako bi moji prijatelji i profesionalni fotografi to vjerovatno bolje uradili. Ipak, nadam se da ove slike prenose barem djelić magije ovog najudaljenijeg i najmanje istraženog kontinenta, koji je za sada pod najmanjim antropogenim uticajem", navela je naučnica kotorskog Instituta u opisu galeriije fotografija koje je poslala sa ostrva Livingston.
Bonus video:
