Cilj Crne Gore mora biti da u ovoj godini ne uspori tempo pregovora sa Evropskom unijom (EU), što znači da bi i političke prilike, koje su se pogoršale krajem prethodnog mjeseca, morale da se stabilizuju.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući izazove koji u ovoj godini stoje pred Crnom Gorom.
“Plan Vlade da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. je više nego ambiciozan. Čak se sada čini kao potpuno nerealan, ukoliko se, prije svega, političke prilike ne stabilizuju”, ocijenila je za “Vijesti” direktorka za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Zvezdana Kovač.
Samo dan nakon zatvaranja tri poglavlja u Briselu, Crna Gora je ušla u još jednu političku krizu.
“Vlast i opozicija su se sukobili u vezi sa penzionisanjem sutkinje Ustavnog suda, što nas je uvelo ne samo u još jednu političku krizu, već je i Ustavni sud ponovo učinilo disfunkcionalnim. Upravo ovih dana se pokazuje tačnim da su ‘crnogorske institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade’, kako je to primijećeno u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru”, kaže Kovač.
Nakon što je Ustavni odbor Skupštine 17. decembra konstatovao prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, a Skupština to potvrdila, opozicione partije su izrazile nezadovoljstvo, nazivajući taj čin “ustavnim pučem” i tražeći hitno poništenje te odluke. Od tada je opozicija bojkotovala sjednice Skupštine i njenih radnih tijela.
Kovač: Političke prilike se samo komplikuju
“Sa faktičkom blokadom Ustavnog suda oko mnogih bitnih pitanja, blokadom rada Skupštine, mogućim neusvajanjem brojnih i važnih zakona, otvorenim i skrivenim miješanjem Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, političke prilike se samo komplikuju”, ocijenila je Kovač.
Ona je istakla da uz sve to, ili upravo zbog toga, nedostaju intenzivnije reforme i efikasnija koordinacija svih institucija uključenih u proces evropskih integracija:
“Pa Crna Gora teško da može pokazati da ima kapacitete za implementaciju usklađenog zakonodavstva sa EU standardima i mi osim retoričkih i verbalnih akrobacija da je Crna Gora posvećena evrointegraciji, nemamo nikakvu konkretnu potvrdu oko koje možemo graditi optimizam”.
Crna Gora je na međuvladinoj konferenciji u decembru zatvorila tri poglavlja (7 - Intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Industrijska politika i preduzetništvo), dok je Hrvatska blokirala poglavlje 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika)...
Ćerimagić: Nacionalističke agende izazov
Analitičar berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić kazao je “Vijestima” da je pozitivno to što je započelo zatvaranje poglavlja, ali da ozbiljno treba shvatiti činjenicu da jedno od četiri planirana nije zatvoreno:
“Cilj sada mora biti da ovo ne uspori ukupni tempo pregovora. To zahtijeva brzo rješavanje političkih razloga koji stoje iza ovog kašnjenja, prije svega u Podgorici, ali i u Briselu”.
Ćerimagić je ocijenio da je plan Crne Gore da do 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja ambiciozan, ali ostvariv uz posvećenost vlasti, podršku EU i zemalja članica.
“Crna Gora je trenutno najpripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU, no predstoji još puno posla. Ključni faktori su politička i institucionalna odlučnost, uz tehničku i financijsku podršku”.
Ćerimagić je naglasio da nezatvaranje jednog poglavlja, usprkos pozitivnoj preporuci Evropske komisije, pokazuje da revizionističke i nacionalističke agende u Crnjoj Gori već sada predstavljaju izazov za njen EU put jer nailaze na otpor u EU.
“Iskustvo kandidatkinja koje su u prošlosti uspješno prošle kroz proces pridruživanja, pokazao je kako izostanak političke odlučnosti, ali i tehničke i financijske podrške za usvajanje i sprovođenje EU zakonodavstva može značajno usporiti proces”.
Kovač je istakla da zatvaranje tri poglavlja formalno predstavlja napredak u pregovorima, tim prije što je Crna Gora posljednje poglavlje zatvorila prije sedam godina:
“Ne treba zanemariti ni pristupanje SEPA i usvajanje Reformske agende čime je otključana finansijska podrška EU koja, doduše, ide u ratama i svaka naredna zavisi od ispunjavanja obaveza zacrtanih planom”.
Istakla je da je važno podsjetiti da se poglavlja zapravo zatvaraju privremeno, odnosno da je konačno tek onda kada se pregovori završe u cjelosti, što znači da i u poglavljima koja su do sada zatvorena ne smije doći do regresije, kako se ne bi opet otvorila.
Ona je istakla da je, suštinski, dinamika pregovora daleko od idealne, posebno imajući u vidu okolnosti i poziciju Crne Gore u pregovaračkom procesu, uz snažnu političku dimenziju ovog procesa koja je naglašena posljednjih godinu dana.
“Ne tako davno, ministarka (Maida) Gorčević je najavljivala da ćemo zatvoriti 10 poglavlja, pa se zatim došlo do gotovo izvjesnih četiri o kojima se govorilo do same međuvladine konferencije, da bi godinu završili sa zatvaranjem tri poglavlja. Hrvatska je, očekivano, blokirala zatvaranje poglavlja 31”.
Kovač je istakla da treba naglasiti da su argumenti Hrvatske za ovo blokiranje bili jaki, jer se izgleda zaboravilo da su dobri međususjedski odnosi važan dio poglavlja 31, a vlasti u Crnoj Gori temeljno kvare odnose sa susjedima, uz ono što je jedan servilan a ne ravnopravan partnerski odnos sa susjednom Srbijom.
U posljednjih godinu dana, odnosi s Hrvatskom pogoršali su se zbog više pitanja. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru, ali najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Zagreb oštro negodovao.
Nesumnjiva podrška EU
Govoreći o podršci koju Crna Gora dobija od EU i država članica za svoj integracioni put, Ćerimagić je naglasio da se među zemljama članicama EU može čuti kako su one do sada uvijek odgovarale pozitivno na zahtjeve za podrškom koje su dolazile iz Crne Gore.
“U prilog tome najčešće navode čitav niz projekata koji su sprovedeni ili se sprovode u Crnoj Gori. Potrebe za bilo kakvom dodatnom političkom, tehničkom i financijskom podrškom, a kako bi se ambiciozni ciljevi ostvarili, dakle, sama Crna Gora mora artikulirati”.
Kovač je ocijenila da je podrška koju Crna Gora dobija od EU i država članica nesumnjiva u ovom trenutku. Istakla je da sve izjave evropskih zvanničnika ukazuju na to da EU želi Crnu Goru u svom društvu i da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć.
“No, stižu i izjave koje govore da postoji puna svijest o tome da su primjetne diskrepance između retorike crnogorskih zvaničnika i stvarnog (ne)činjenja. Već smo zaboravili da je samo prije mjesec-dva, bilo riječi o tome da će Evropski savjet, još za ovu međuvladinu konferenciju, pripremiti nacrt sporazuma o pristupanju. To se nije dogodilo i umjesto toga sada imamo izjave poput ‘Savjet je spreman da blagovremeno započne pripreme za izradu nacrta sporazuma o pristupanju’”.
Ona je istakla da taj nacrt sporazuma ne bi značio da je stvar gotova i da bi put za ulazak u EU bio potpuno otvoren, ali bi, budući da je priprema tog nacrta stvar dobre organizacije kako bi svaki sljedeći korak išao bez zastoja, to značilo da je Crna Gora prešla važnu stepenicu ka svom cilju.
Kovač je ocijenila da predstavnici vladajuće većine izgleda ne razumiju koliko je velika prilika koju Crna Gora trenutno ima, te da “nije sigurna koliko su svjesni da od otvaranja pregovora nikada veće prilike nije bilo za Crnu Goru i da, u ovom trenutku zaista sve zavisi samo od nas”.
“Za plesati tango potrebno je dvoje, što znači da evropske integracije Crne Gore zavise od stvarnog napretka zemlje i odlučnosti EU da primi nove članice. U ovom trenutku za sada pleše samo EU”.
Ona je istakla da je veliko pitanje da li će geopolitičke prilike i ova vrsta ambicije i podstreka koji stižu od EU postojati i kada dođe vrijeme potpisivanja ugovora o pristupanju i ratifikaciji.
“Treba imati na umu da svih 27 članica treba da daju svoj pristanak i da će uz ono što je opšti interes EU biti mnogo važnije unutrašnje prilike svake zemlje i njihovo javno mnjenje. Bez nacionalnog jedinstva i političkih aktera u Crnoj Gori fokusiranih na cilj, neće biti ni osnova da to javno mnjenje bude pozitivno”.
Bonus video:
