Evropska unija (EU) će, nakon otvaranja pregovora o poglavlju 23, insistirati na konkretnim dokazima da se ljudska prava u Crnoj Gori poštuju u praksi, saopšteno je na konferenciji za novinare povodom 60 godina primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Predstavnik Delegacije EU u Podgorici, Alberto Kamarata, kazao je da je Crna Gora unaprijedila zakonodavni okvir u oblasti ljudskih prava i sloboda, ali mora nastaviti da usklađuje svoje zakone sa pravnom tekovinom Unije tokom pregovora.“Kada se otvore pregovori o poglavlju 23, mi ćemo još više insistirati na konkretnim dokazima primjene zakona i sprovođenja sudskih odluka. Cilj nam je da vidimo da se ljudska prava poštuju u praksi”, precizirao je Kamarata. U tom kontekstu, kako je naveo, u EU očekuju da se poboljša status raseljenih i interno raseljenih, posebno Roma, da Crna Gora postane i fizički i institucionalno pristupačnija osobama sa invaliditetom, da se zaštite pripadnici LGBT populacije i da postanu ravnopravni članovi društva. Prema njegovim riječima, u EU očekuju da se unaprijedi položaj žena, poboljšaju uslovi u zatvorima, da se Crna Gora izbori sa nekažnjivošću i da se sankcionišu mučenje i nečovječno postupanje.“Sloboda govora i zaštita novinara takođe ostaju ključni prioritet, i kao takvi će biti predmet pažnje u procesu pregovora”, naglasio je Kamarata. On je podsjetio da se, usvajanjem akcionog plana za poglavlje 23, crnogorska Vlada obavezala da će ispuniti te ciljeve.“To obavezuje Crnu Goru da ponudi vidljive rezultate, time što će pokazati da je spremna da zaštiti ljudska prava svih građana, bez obzira na njihove razlike”, kazao je Kamarata.
Duković: Najbitnija promjena svijesti Predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava, Halil Duković, kazao je da je Crna Gora jasno zacrtala evropske integracije kao put kojim treba ići, što podrazumijeva značajno prilagođavanje evropskim standardima. To, kako je pojasnio, ne znači samo donošenje zakona koji su u skladu sa evropskim zakonodavstvom, već i njihovu primjenu. „Najvažnija je, međutim, promjena naše svijesti o važnosti poštovanja ljudskih prava i sloboda, što čini i samu suštinu evropskog identiteta“, naglasio je Duković.On je ocijenio da je Crna Gora, za sedam godina od obnove nezavisnosti, postigla mnogo što, kako je pojasnio, pokazuje da se predano radilo na ispunjavanju svih obaveza na putu evropskih institucija.„Ali, svi zajedno moramo napraviti dodatni napor da do svijesti svakog građanina Crne Gore dopre značaj ljudskih prava i sloboda, jer je tako jedino moguće od građanina Crne Gore napraviti građanina Evrope“, zaključio je Duković.
Baković: Novi propisi i institucije nisu rješenjeZaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da su ljudska prava i slobode koje sadrži Evropska konvencija takozvani standard, odnosno minimum ispod kojeg ne može ići država članica Savjeta Evrope. On je podsjetio da su pristupanjem Crne Gore Evropskoj konvenciji, njeni građani dobili pravo da u slučaju povrede ili ugrožavanja garantovanih prava mogu pojedinačnom predstavkom tražiti zaštitu pre Evropskim sudom za ljudska prava. Prema njegovim riječima, Crna Gora u velikoj mjeri zaokružila pravni okvir za zaštitu ljudskih prava i sloboda i osnovala sve institucije koje su neophodne da pravne norme budu kvalitetno sprovedene, a pravo djelotvorno garantovano.“I pored tog napretka, problemi u ostvarivanju pojedinačnih prava i sloboda i dalje postoje, što potvrđuju brojna obraćanja građana Zaštitniku ljudskih prava i Evropskom sudu”, naglasio je Baković.On je ocijenio da nije rješenje u donošenju novih propisa ili osnivanju novih institucija, kojima se ne daje realna moć.“Pravi put je u podizanju efikasnosti i jačanju kapaciteta i odgovornosti postojećih organa i institucija za dosljednu primjenu zakona”, smatra Baković. On smatra da će na taj način Crna Gora pokazati da su postojeći visoki standardi ugrađeni u njen pravni sistem jer se to stvarno željelo, i što se tome stvarno teži, a ne radi sticanja poena na putu ka članstvu u EU.“Dosljedna primjena propisa mora postati svakodnevna praksa i dostići status kulturološkog obrasca ponašanja, kako bi crnogorski građani stvarno osjetili da pravda stanuje i u Crnoj Gori, a ne samo u Strazburu i Hagu”, naglasio je Baković.
Radović: Različite istine, ali jedna je da ima žrtva napadaPredstavnik Građanske alijanse Milan Radović saglasio se sa tim da se u Crnoj Gori u posljednje vrijeme bilježi napredak u zaštiti ljudskih prava, ali da mora još dosta da se radi da bi nivo tih prava bio na zadovoljavajućem nivou.„Postoje i oblasti koje i te kako zabrinjavaju, i gdje će naše institucije morati još dosta da rade“, naglasio je Radović.On je podsjetio da je Crna Gora među državama koje su dostavile najviše aplikacija Sudu u Strazburu u odnosu na broj stanovnika, i da je taj Sud ocijenio da ustavna žalba, koja postoji kao mehanizam u Crnoj Gori, nije djelotvorno pravno sredstvo.„Prioritet u narednoj fazi treba da bude da Ustavni sud bude jedan filter zaštite ljudskih prava građana Crne Gore, prije nego što se oni obrate sudu u strazburu“, smatra Radović.On je naglasio da se Crna Gora ne može pohvaliti efikasnim i nezavisnim istragama, iako državne institucije imaju obavezu da ih sprovode po svim navodima o kršenju ljudskih prava.„Nažalost, ne možemo se pohvaliti da je tužilaštvo sprovodilo nezavisne i djelotvorne istrage koje bi kasnije vodile do učinilaca i nalogodavaca brojnih nedjela“, kazao je Radović.On je podsjetio na najnoviju aferu čiji je glavni akter bivši policajac Brajuško Brajušković i gdje se, kako je naveo, u javnosti iznose različite istine.„Niko ne pominje da je jedna istina to da u Crnoj Gori postoje žrtve tih napada, a sa druge strane nemamo informaciju od nadležnih institucija ko je počinio i naručio te napade“, rekao je Radović.On je rekao da Tužilaštvo ne zavređuje veliko povjerenje nevladinog sektora.„Ali, sada je sve na njemu i mi od Tužilaštva očekujemo da konačno shvati da mora nezavisno i efikasno da radi, kako bi svi ti slučajevi bili rasvijetljeni“, dodao je Radović.Duković je kazao da je Crna Gora dokazala da ima kapaciteta, i da je za sedam godina mnogo napravila.„Nemojmo očekivati da se može otkriti sve što se dešavalo u nekim mutnim vremenima, ali vjerujem da će institucije imati kapaciteta da dođu do prave istine, a da sve žrtve koje su nastale u tom periodu dožive neku satisfekciju“, naveo je Duković. Na pitanje koja se ljudska prava u Crnoj Gori najčešće krše, Kamarata je kazao da Delegacija EU najviše žalbi dobija na kršenje procesnih i imovinskih prava pred sudovima, dok je Ombudsmanu najviše žalbi stiglo na kršenje prava na slobodan pristup informacijama, odugovlačenje sudskih postupaka i rad sudova.
Bonus video:
