Imamo porast upisa učenika u srednjim školama za zanatska zanimanja kao što su frizeri, kozmetičari, kuvari i prvi put se srećemo da se u zanatstvu upisuju odlični i vrlo dobri učenici“, kazala je u razgovoru za “Vijesti” novoizabrana predsjednica Zanatsko preduzetnička komora Crne Gore Dragica Drekalović.
Nedostatak obučenih kadrova je već dugo veliki problem zanatske privrede. Drekalović je kazala da se u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori sprovodi set mjera i aktivnosti kako bi nezaposlenima, ali i učenicima koji biraju buduće profesije pomogli da se snađu na tržištu rada.
Kako je rekla, pokušava se spriječiti struktura neusklađenosti između budućih potreba na tržištu rada i kvalifikacija učenika koji završavaju obrazovanje.
"Generalni problem za upis učenika na zanatska zanimanja su roditelji, koji žele da njihova djeca završe visoke škole iako im one ne garantuju posao u struci. Raduje me što to polako počinje da se mijenja”, kazala je Drekalović.
I podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se smanjuje broj nezaposlenih zanatlija a povećava onih sa fakultetskom diplomom.
Na kraju 2012. godine bila su 7.324 nezaposlena sa trećim stepenom stručne spreme, a godinu ranije bilo ih je za 410 više, na kraju 2011. na birou su bila 5.884 nezaposlena sa fakultetskom diplomom, a za godinu je brojka povećana za skoro 2.000 na 7.749.
Drekalović je kazala da Zanatsko preduzetnička komora zastupa 3.850 privrednih društava na nivou države, u kojima je zaposleno više od 15.000 zanatlija koji redovno primaju zarade.
"Budući da se uglavnom radi o porodičnim preduzećima, o svakom zaposlenom se vodi posebna briga što je inače karakteristika srednjostaleške privrede u svim državama svijeta“, kazala je Drekalović.
Broj članova, kako je navela, ukazuje na snagu zanatstva u Crnoj Gori, a individualni odnos prema svakom zaposlenom i briga za očuvanjem stručnog kadra čini zanatstvo garantom društvene stabilnosti i značajnim faktorom razvoja.
U Crnoj Gori postoji oko 130 zanatskih zanimanja i, kako je istakla Drekalović, svi oni su svakog dana potrebni svakom građaninu i svakom turisti u Crnoj Gori.
Kao najveći potencijal je istakla turizam koji pokreće zanatstvo i poljoprivredu i to bi, tvrdi, bio način da se smanji zavisnost od uvoza i stabilizuje privreda.
Zanatsko -preduzetnička komora, kako je kazala, ima deset udruženja, veoma aktivan Sektor za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost OBINEM, kao i 54 privredna društva kao individualne članove za čije profesije ne postoje strukovna udruženje.
"Pozicionirali smo se kao autentični predstavnik zanatlija. Prilikom izrade zakona o zanatstvu Komora je imala svog predstavnika, govorili smo jednim glasom i učinili sve da u tom zakonu budu zastupljeni interesi svih zanata i zanatlija u Crnoj Gori. U stalnoj smo komunikaciji sa našim članovima i pružamo im mnogo korisnih usluga kao što su edukacije i razne obuke za zanatska zanimanja, razne manifestacije i sajmove, pružamo specifične informacije za branše, lobiramo na svim nivoima, zastupamo interese zanatlija pred lokalnim i državnim organima“, navela je Drekalović.
Istakla je i da Komora učestvuje u osam radnih grupa u kojima se trude da daju konkretne predloge i da nikada od države nijesu tražili finansijsku pomoć, već samo bolji poslovni ambijent.
Potreban bolji poslovni ambijent
"Ekonomska kriza i pad standarda su najveći problemi zanatlija i srednjestaleške privrede, kao i privrede uopšte . Odatle proizilazi čitav niz problema sa kojima se srećemo - povećanje PDV-a i razni dodatni porezi i takse privrednicima, ali i slabu platežnu moć i pad standarda potrošača“, objasnila je ona.
Drekalović je navela da je naša privreda previše mala da bi mogla da izdrži sve terete onoga što država naplaćuje kako bi uspješno servisirala građane i privredu i ispunila sve svoje domaće i međunarodne obaveze.
"Zato je potrebno da stvorimo što bolji poslovni ambijent, povećamo konkurentnost, otvorimo nova tržišta, uvedemo nove proizvode i stvorimo nova radna mjesta“, kazala je ona.
Nelegalno izdavanje smještaja veliki problem
Drekalović je i predsjednica Udruženja hotela Crne Gore, koje je članica Komore, a kao najveći problem u ovoj oblasti navodi sivo tržište, koje je svake godine sve veće.
Ona navodi da nelegalni izdavaoci smještaja i drugi koji nude svoje “turističke usluge” vrlo napadno i u grupama presreću turiste.
"Ovim šaljemo vrlo ružnu sliku o crnogorskom turizmu. Vjerujem da će Ministarstvo turizma u saradnji sa turističkom inspekcijom naći snage da eliminiše sivu ekonomiju u turističkoj privredi”, kazala je Drekalović.
Nedostaci turističke ponude su i manjak hotelskog smještaja kategorije 3, 4 i 5 zvjezdica i na primorju i na sjeveru, kao i razlike u kapacitetima u smještaju i na plažama.
"Nemamo dovoljno plažnih kapaciteta za sve turiste u špicu sezone, tako da mnogi hoteli, koji nisu zakupci plaža, imaju problem da njihovi gosti nađu mjesto na plaži", rekla je ona.
Galerija
Bonus video:
