Nadzor nad izvođenjem radova na hotelu Hilton u Podgorici radi projekt menadžment kompanija "Euro Project Management" d.o.o., čiji je osnivač Jelena Burić, supruga Žarka Burića, vlasnika kompanije "Normal" koja je investitor i glavni izvođač radova na hotelu „Crna Gora - Hilton”.
Firma "Euro Project Management", koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, registrovana je 25.11. 2010.godine, a prostorije se nalaze u istoj zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, gdje je smješteno i predstavništvo firme "Normal company".
U Centralnom registru privrednih subjekata piše da Jelena Burić od 10. jula ove godine ima stopostotni udio. Do tada su po 33 odsto udjela imali i Damir Asović i hrvatski arhitekta Mladen Krekić, koji je "nacrtao" novi hotel "Hilton Crna Gora".
Arhitekte sa kojima su “Vijesti" razgovarale tvrde da rodbinska povezanost vlasnika firme koja radi nadzor i one koja izvodi radove ne dovodi do konflikta interesa.
Nadzorni organ, prema riječima arhitekte Boška Banićevića, počinje da radi posao prvom kontrolom da li se počinje graditi i da li se dalje gradi po odobrenom projektu i građevinskoj dozvoli.
"To ne može imati nikakvu vezu sa rušenjem. Rušenje predstavlja pripremu lokacije za izgradnju novog objekta po novom projektu", ocijenio je Banićević.
Sličnog stava je i njegov kolega Predrag Dmitrović, koji je istakao da postoji mnogo firmi koje se zovu "otac i sin".
Prema informacijama sa sajta "Euro Project Managementa", izgradnju hotela prate od "izrade projektne dokumentacije, preko izrade tenderske dokumentacije i evaluacije ponuda do stručnog nadzora pri izvođenju radova i, na kraju procjene, izvedenih radova na osnovu koje će investitor dobiti kompletnu sliku o završenom projektu".
"Vijesti" juče nijesu uspjele dobiti odgovore na pitanja iz te firme, jer je, kako je novinarki saopšteno u telefonskom razgovoru, izvršna direktorica Snežana Knežević na odmoru.
"U ovoj relativno mladoj kompaniji zaposlen je tim vrhunskih stručnjaka sa bogatim iskustvom u zemlji i inostranstvu u oblasti projekt menadžmenta, projektovanja i građevine. U upravljanju projektom glavni cilj kome kompanija teži jeste obezbijediti maksimalnu kontrolu kvaliteta radova, ugrađenih materijala, uz poštovanje rokova i kontrolu budžeta", piše na sajtu firme.
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je juče da će to ministarstvo tražiti od investitora „Normal company“ da hotel „Crna Gora“ vrati u stanje prije rušenja.
„U petak smo tražili od Uprave za inspekcijske poslove da uradi analizu da li se u ovom slučaju poštuje planska dokumentacija. Uporedo sa time objavili smo prostornu plansku dokumentaciju iz koje se vidi da dio tog objekta uz Ulicu slobode i Bulevar precizno definiše da je moguće da se radi samo nadogradnja i rekonstrukcija“, rekao je juče u Baru Gvozdenović.
Ističući da prema preliminarnim izvještajima inspekcijskih službi „u fazi gdje se zida i ruši“ nije predviđeno rušenje fasada ni ka strani Ulice slobode ni prema Bulevaru, Gvozdenović je dodao da se ove nedjelje od inspekcija očekuje precizan izvještaj koji će biti dostupan javnosti.
„Smatram da se to (rušenje) nije smjelo desiti i ministarstvo će insistirati da se u potpunosti poštuje projekat na koji smo dali građevinsku dozvolu i tražićemo da se to vrati u stanje prije rušenja“, istakao je ministar.
Prema planskoj dokumentaciji koju je objavio Gvozdenovićev resor, vlasnik firme “Normal” Žarko Burić i DOO Hotel “Crna Gora” nijesu smjeli da sruše stari hotel, već samo njegove pomoćne objekte u dvorištu.
"Građevinskom dozvolom za rekonstrukciju i sanaciju postojećeg objekta hotel 'Crna Gora - hotel Hilton Podgorica Montenegro', predviđeno je djelimično rušenje postojećeg objekta i njegova rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja", kazali su ranije iz resora Gvozdenovića.
Banićević je kazao da strahuje da se ne „namjesti“ neki inspektor koji će reći da je rušenje bilo opravdano, istakavši da to sada, kada je javnost do detalja upoznata sa tim slučajem, nije moguće.
„Može se rušiti samo ono što je urbanističkim planom predviđeno za rušenje i za to treba dozvola. Ovdje nije ispoštovan ni zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ni urbanistički plan. Ovdje vlada profit, pa ko ima para može i trg da sruši“, kazao je Banićević.
Gvozdenović je juče kazao da hotel „Crna Gora“ predstavlja jedno posebno obilježje i identitet savremene Crne Gore, objasnivši da „po svim arhitektonskim i urbanisitičkim teorijama moderna XX vijeka ima isti kvalitet u okviru kulturne baštine kao i projekti rađeni prije nje“.
„Ovo dodatno treba da obaveže ministarstva kulture i održivog razvoja da se bavimo zaštitom kulturne baštine i da u potpunosti poštuju rješenja na osnovu kojih je dobijena građevinska dozvola“ zaključio je Gvozdenović.
Hotel sa najdužom tradicijom u Podgorici, koji je projektovao arhitekta Vujadin Popović, svoja vrata je otvorio davne 1953. godine, a glavni aneks sa gradskom kafanom i salonima na spratu srušen je prošle sedmice.
Rekonstruisan i adaptiran 1981.
Kompletan hotel "Crna Gora" je, podsjeća arhitekta Andrija Markuš, rekonstruisan i potpuno adaptiran prema novim potrebama 1981. godine, u vrijeme priprema za održavanje Kongresa Saveza komunista Crne Gore. Iako u katastrofalnom zemljotresu iz 1979. godine nije doživio ni pukotinu, Markuš napominje da mu je kod rekonstrukcije, po novim propisima, znatno povećana stabilnost, provlačenjem od temelja do krova armirano betonskog zida i drugih sistema ojačanja.
"Statički račun radio je inženjer Uroš Čađenović iz Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje. Građevinske radove izvodilo je čuveno preduzeće iz Makedonije "Pelagonija", nadzor nad izvođenjem radova radio je je Zavod za izgradnju Podgorice, sa odgovornim inženjerom za nadzor Milonjom Kadovićem", kazao je Markuš.
On podsjeća da je tehnički prijem radova uradio Institut za tehnička istraživanja Univerziteta Crne Gore, "gdje je renomirani inženjer Vjera Stojanović zahtijevala da se uzmu uzorci ne samo iz novih djelova konstrukcije, već i iz starih".
Tada je, tvrdi, utvrđen nevjerovatno visok kvalitet – otpornost materija iz 1953. godine, kada je hotel sagrađen. Markuš je istakao da je izjava Burića, da je aneks hotela morao da se poruši jer je nestabilan, "gruba izmišljotina".
"Ako je stabilan dio objekta sa pet spratova i dio sa jednim spratom, a na aneksu su veliki rasponi koji su u konstruktivnom smislu elastičniji za seizmičke uticaje, što je poznato u struci da po tome sistemu elastičnosti opstaju i oblakoderi, a tek kako lako ovakvi jednospratni", kazao je Markuš.
Lekić: Ne kontrolišemo, nego dajemo dozvolu
Portparolka Ministarstva turizma i održivog razvoja Milica Lekić saopštila je juče „Vijestima“ da to Ministarstvo nije imalo informacije o rušenju dijela hotela van plana intervencija, prije nego je sprovedeno. Lekić je istakla da ta institucija ne kontroliše gradnju na terenu.
"Naime, sistem odgovornosti u gradnji je vrlo precizan. Ministarstvo je u ovom slučaju bilo organ koji je izdao urbanističko-tehničke uslove i građevinsku dozvolu, s obzirom na to da je riječ o hotelu. Nakon toga, trougao izvođač radova - nadzorni organ - investitor, zadužen je za izvođenje u skladu sa projektnom dokumentacijom. Uprava za inspekcijske poslove kontroliše proces gradnje“, objasnila je Lekić.
Lekić je istakla da je upravo sa ciljem ispitivanja svih okolnosti, Ministarstvo iniciralo pokretanje procedure po ovom pitanju u Upravi za inspekcijske poslove i da očekuju hitna postupanja u skladu sa zakonom.
„Ministarstvo je reagovalo onoga trenutka kada je upoznato sa dešavanjem. Upravo je na osnovu obavještenja i koordinacije sa ovom institucijom, inspektor za građevinarstvo izašao na lice mjesta sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja“, kazala je Lekić.
Bonus video:
