Na šta se žale pacijenti u Kliničkom centru - strogo čuvana tajna

Građani slabo prijavljuju probleme sa kojima se srijeću tokom liječenja, iako na to imaju pravo
775 pregleda 0 komentar(a)
Bolnica, Foto: Arhiva "Vijesti"
Bolnica, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 25.07.2013. 17:42h

Da bi pacijenti bili potpuno zadovoljni tretmanom u zdrastvenim ustanovama ljekari i medicinsko osoblje trebalo bi da pokažu malo više strpljena i ljubaznosti, preporučila je zaštitnica prava pacijenta u Opštoj bolnici u Bijelom Polju Mensura Suljević

Pacijent koji je nezadovoljan kvalitetom zdrastvene usluge u ustanovi u kojoj zatraži ljekarsku pomoć ima pravo da podnese pritužbu zaštitniku, kojeg inače postavlja menadžment te institucije.

Na šta se načešće žale pacijenti Kliničkog Centra Crne Gore, najveće zdravstvene ustanove, kroz čije hodnike godišnje prođe hiljade građana za “Vijesti” ni nakon više ponovljenih zahtjeva nije željela da saopšti portparol KC Gorica Soković.

Na nju su mjesecima upućivali iz kancelarije postavljenog zaštitnika uz obrazloženje da je Jovović na bolovanju, a da ga Soković mijenja. U međuvremenu je na sajtu KCCG objavljeno da je zaštitnik prava pacijenata promijenjen i da je to odskora dr Aleksandar Babović.

Za nevladinu organizaciju CEMI sam koncept zaštitnika je problematičan upravo zbog toga što ga postavlja menadžment, kao i zbog diskrecionog prava direktora da ga smijeni kad god poželi.

Pacijenti im se najčešće žale na neljubaznost ljekara i medicinskog osoblja, nedovoljan kvalitet zdravstvenih usluga, uskraćivanje detaljnih informacija o bolesti.

Prema informacijama “Vijesti” najčešće odluke na žalbe pacijenata su, međutim, da su ljekari i medicinsko osoblje “postupali u skladu sa savremenom medicinskom doktrinom”.

Prema statistici bjelopoljske Opšte bolnice, oni godišnje imaju 5.400 posjeta i uglavnom zadovoljne pacijente. Suljević za "Vijesti" kaže će se kvalitet usluga značajno poboljšati nakon dolaska ljekara sa specijalizacija.

"Generalno, radi se na njihovoj edukaciji da se poboljša kvalitet zdravstvenih usluga, da se ljekar približi pacijentu, što je i poenta reforme zdravstvenog sistema sa stvaranjem zdravstvenih centara. Mi imamo odličan kadar, ali za još kvalitetniju zaštitu pacijenta nedostaje dio opreme. U okviru naše bolnice mi smo sproveli i anketu među pacijentima o tome koliko su zadovoljni zdravstvenim uslugama, i mogu vam reći da je veliki broj njih zadovoljan, naravno ima i onih koji su u toj anketi saopštili da nijesu zadovoljni tretmanom", rekla je ona.

Ona navodi da su u 2011. imali tri usmena prigovora, koji su riješeni a odnosili su se na postupak zdravstvenih radnika. “Jedan pisani prigovor, zbog postupanja ljekara, procesuiran je inspekciji Ministarstva zdravlja nakon što sam procijenila da je prigovor neosnovan, jer je ljekar postupao u skladu sa savremenom medicinskom doktrinom. Nemam povratnu informaciju kako je po zahtjevu odlučeno”, kaže ona.

U 2012. je takođe postojao i prigovor pacijenta koji se odnosio na postupanje ljekara i kvalitet zdravstvene usluge. On je bio, kaže sagovornica, neosnovan i proslijeđen Inspekciji ministarstva zdravlja.

Ona je istakla da tokom ove godine nijedan prigovor pacijenata zbog neadekvatne zdrastvene usluge nije stigao u njenu kancelariju.

IZ CEMI-ja upozoravaju da je broj pritužbi na rad ljekara i medicinskog osoblja zaštitnicima prava pacijenata u Crnoj Gori minoran.

“Zakonom o zaštiti prava pacijenata takođe nije precizno definisan postupak procesuiranja pritužbi, kako bi institut zaštitnika adekvatno ispunjavao svoju zakonom predviđenu ulogu. Shodno navedenom, nužno je donijeti podzakonski akt koji bi preciznije definisao postupanje zaštitnika ili direktora zdravstvene ustanove po prigovorima pacijenata“, navode iz CEMI-ja.

Oni ukazuju da komisije za kontrolu kvaliteta, ne fukcionišu. Njihova uloga trebalo je po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti da bude zaštita, monitoring, mjere za unapređenje kvaliteta rada u zdravstvenoj ustanovi.

“Članove komisije imenuje direktor zdravstvene ustanove i postoje u svim zdravstvenim ustanovama, ali nijesu aktivne u planiranju i donošenju antikorupcijskih mjera. Razlog je u nerazumijevanju činjenice da se suzbijanjem korupcije podiže kvalitet zdravstvene usluge, pa su u svom radu više posvećene drugim pitanjima iz svoje nadležnosti. Iz tih razloga neophodno je obavezati i komisije i zaštitnike prava pacijenata na izvještavanje o sprovođenju antikorupcijskih mjera”, kažu iz CEMI-ja.

Ministarstvo zadovoljno učinkom

Ministarstvo zdravlja smatra da je učinilo dovoljno u suzbijanju korupcije, a kao primjer naveli su “veći broj pravnih dokumenata”, među kojima je Akcioni plan i imenovanje zaštitnika prava pacijenata.

"Formirali smo Komisiju za kontrolu kvaliteta u svim zdravstvenim ustanovama i postavili kutije gdje građani mogu sugerisati, pohvaliti ali i prijaviti eventualnu korupciju. Radimo na poboljšanju komunikacije između građana i službi sistema zdravstvene zaštite, kako bi što brže i jednostavnije mogli da se informišu o raznim temama i o funkcionisanju zdravstvenog sistema, a 2009. otvorena je telefonska linija u Ministarstvu zdravlja za građane u cilju efikasnijeg ostvarivanja prava iz zdravstvene zaštite i lakše dostupnosti zdravstvenih usluga“, saopšteno je iz PR službe Ministarstva.

I inspekciji sve regularno

U 2013. godini zdravstvenoj inspekciji su podnešena tri prigovora na odluku zaštitnika prava pacijenata u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove. U sva tri slučaja, kako se navodi, Zdravstvena inspekcija nije uočila nepravilnosti.

Bonus video: