Nikšićanin Petar Tadić, koji se na 44. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike za srednjoškolce u Kopenhagenu okitio bronzanom medaljom, nije uspio da dobije stipendiju za studije u Edinburgu, tako da će fakultetsko obrazovanje sticati u Beogradu.
„Nijesam primljen na Kembridžu, a na Edinburgu, gdje sam primljen, nijesam uspio da dobijem stipendiju, tako da sam tu ponudu morao odbiti. Što se tiče Edinburga, nijesam tražio pomoć od države jer je u pitanju veliki novac. Smatrao sam da, ako ne može da se dobije novac iz nekog fonda, nema potrebe da država to plaća. Upisao sam fiziku u Beogradu, a razlog da izaberem Beograd a ne Podgoricu je što se tamo svake godine prijavi značajno više studenata, jača je konkurencija, pa vjerujem da je u pitanju stimulativnije okruženje“, kazao je “Vijestima” naš mladi fizičar.
"Moramo značajno da unaprijedimo školstvo i sam sistem odabira takmičara za olimpjadu, pripreme, a to je dugačak period koji nam predstoji ako mislimo ozbiljno da se bavimo naukom“
„Prosto mislim da nam fali više projekata, više investicija. Nažalost, uvijek ima nešto prioritetnije od nauke, uvijek novca ima za nešto drugo, pa nauka ispašta. Kada su olimpijade znanja u pitanju ne primjećujem neki naš napredak. Moramo značajno da unaprijedimo školstvo i sam sistem odabira takmičara za olimpjadu, pripreme, a to je dugačak period koji nam predstoji ako mislimo ozbiljno da se bavimo naukom“, smatra talentovani Nikšićanin.
I godinu ranije u Estoniji je osvojio bronzanu medalju, a ove se suočio sa više od 400 takmičara iz 83 zemlje.
“Zlatnu medalju osvaja prvih osam odsto takmičara, srebrnu od 8 do 25 odsto, a bronzanu od 25 do 50 odsto učesnika“, priča za „Vijesti“ Petar neposredno nakon povratka iz Kopenhagena.
Luka Bulatović osvojio bronzu na Balkanskoj informatičkoj olimpijadi >>>
"Smatram da u Crnoj Gori ima prostora za programere. Programiranje je još u razvoju kod nas i deficitarno je zanimanje”
Dok su prošle godine crnogorskim učenicima eksperimenti bili problem, ove godine to je bila teorija.
„Ove godine Miodrag i ja smo deset dana bili gosti srbijanske ekipe koja se pripremala u Beogradu i stekli smo poprilično iskustvo u vježbama... Problem nije bilo znanje već sve to uraditi za pet sati. Mislim da smo Miodrag i ja predali po 40-50 pisanih strana rješenja, što je bilo mnogo“, priča Petar.
Odakle odjednom toliko lučonoša?
Ove godine od 320 maturanta nikšićke Gimnazije svaki treći je dobitnik diplome „Luča“. Njih 63 je dobilo „Luču I“, a 56 „Luču II“. Ili su u pitanju generacije mnogo bolje od onih ranije kada su lučonoše bila rijetkost, ili je došlo do urušavanja školstva.
„Neću ništa novo reći ako kažem da imamo problem sa hiperprodukcijom diploma i da mnogo više pažnje posvećujemo kvantitetu, nego kvalitetu. Nije mi jasno šta su stvarni uzroci tome. Da li smo toliko obezvrijedili školstvo da nam se čini da je svejedno da li ćemo nekome dati diplomu ili nećemo, ili za to postoje dublji razlozi, ne znam. Ali mislim da što se toga tiče imamo ozbiljan problem i da ćemo svi kao društvo morati značajno više da se angažujemo da taj problem riješimo, jer nam je to preduslov za bilo kakav društveni, ekonomski i socijalni napredak“, smatra Petar Tadić.
I Sonja hoće da ide Luka ostaje u Podgorici
Pored Petra, na nedavnoj crnogorskoj Olimpijadi znanja istakli su se Podgoričanin Luka Bulatović i Sonja Kastratović iz Berana. Kastratović, učenica devetog razreda Osnovne škole “Vuk Karadžić” rekla je tada “Vijestima” da se nada će visoko obrazovanje sticati u Beogradu, dok će Bulatović ipak ostati u Podgorici, studiraće PMF.
"Smatram da u Crnoj Gori ima prostora za programere. Programiranje je još u razvoju kod nas i deficitarno je zanimanje”, kazao je on “Vijestima”.
Na crnogorskoj Olimpijadi znanja, odžanoj u maju, nagrađena su 102 učenika sa najboljim rezultatima iz hemije, biologije, matematike, fizike i programiranja. Na takmičenju je učestvovalo 500 osnovaca i srednjoškolaca.
Galerija
Bonus video:
