Ministar odbrane Milica Pejanović- Đurišić ocijenila je da Strategijski pregled odbrane (SPO) definiše realnije smjernice za planiranje sistema odbrane, u narednih deset godina, i nastavak reformi koje će, prije svega, omogućiti postizanje nacionalnih odbrambenih ciljeva.
Ona je na prezentaciji tog dokumenta kazala da je SPO dokument koji predstavlja viziju razvoja oružanih snaga države kao i da će dokument biti i dalje prilagođavan svemu onome što je “naša realnost”.
Ona je kazala da su u procesu izrade SPO konsultovali eksperte iz NATO-a i da su svi partneri dokument pozitivno ocijenili. Viceadmiral Dragan Samardžić je rekao da Crna Gora nema nijednog indentifikovanog neprijatelja i da su i u dokumentu naveli da je veoma mala vjerovatnoća da može doći do oružanog ugrožavanja Crne Gore i da su većinom izazovi u drugoj sferi.
“Ako govorimo o širem regioni Balkana, mogući izazovi dolaze od ekstremizma, terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, oružje za masovno uništavanje, sajber prostor koji u budućnosti mogu biti najveće opasnosti za nacionalnu bezbjednost ne samo Crne Gore nego i drugih sistema.
Ekonomska kriza i njen uticaj na moguću nestabilnost država, to je ono što je prepoznato, kao i ugrožavanje. Većini njih, zbog njihovih karakteristika, država ne može sama da se suprostavi jer su prije svega globalni izazovi i zahtjevaju zajedničku saradnju”, rekao je Samardžić.
Sudeći, prema izjavama predstavnika MO, “unutrašnji neprijatelj”, uspješnom sprovođenju u praksi razvoja oružanih snaga je novac kojeg nema dovoljno u budžetu. Pejanović je kazala da je novac za opremanje i modernizaciju VCG u prošloj godini obezbjeđivan je iz takozvanih nepouzdanih izvora, odnosno od prodaje viška naoružanja, vojne opreme, a ove godine od prodaje nepokretne imovine koja je nekad pripadala vojsci.
“To ne predstavlja stabilan izvor finansiranja. Vidjećemo koliko ćemo ove godine sredstava uspjeti da obezbijedimo, s obzirom da je Zakonom o budžetu predviđeno da se ona mogu koristiti za modernizaciju do 4,5 miliona eura. Za sad smo daleko od toga da ispunimo taj nivo".
Viceadmiral Dragan Samardžić je rekao da Crna Gora nema nijednog indentifikovanog neprijatelja i da su i u dokumentu naveli da je veoma mala vjerovatnoća da može doći do oružanog ugrožavanja Crne Gore
"Iako je to prilično ambiciozno u ovim uslovima, smatramo da smo to uradili na način koji je značajno realniji nego što je to bila situacija do sada, i da je dokument mnogo primjereniji onome što su procijenjeni izazovi i sveukupna ekonomska situacija”, rekla je Pejanović.
Pejanović je rekla da ulazak u NATO zavisi od toga kada će Crna Gora dobiti pozivnicu koja će koštati onoliko koliko koštaju reforme da bi Crna Gora bila prepoznata kao bezbjedna i zemlja demokratije. Smatra da pitanje “koliko košta pozivnica u NATO” se vrlo namjerno postavlja od onih koji se osporavaju ostvarenje cilja koji se odnosi na članstvo u NATO navodeći da “pozivnica ne košta ništa”.
“Naš zadatak je da u različitim sektorima zaista pokažemo da je Crna Gora demokratska zajednica koja ispunjava kriterijume onih država koje se već nalaze u članstvu. Ono što je dobra činjenica je u toj priiči je što se veliki broj tih kriterijuma poklapa sa kriterijumima za ulazak u Evropsku uniju odnosno svi politički i ekonomski kriterijumi su indentični i mi sada komplementarno ispunjavamo standarde na jednom i na drugom polju i naravno dobijamo na vremenu”, rekla je ona.
Pejanović je istakla da se nadaju da će države članice procijeniti da li je njihova politika otvorenih vrata politika samo na papiru ili je to politika koja će zaista imati svoju realizacuju kroz poziv nekoj od četiri države koje su trenutno ospiranti.
“Dakle, ako me sada pitate da vam prevedem koliko košta, onda košta onoliko kolko koštaju reforme na kojima radimo. A reforme radimo ne zbog NATO-a već zbog nas. Ono što je suštitina da mi imamo značajnu pomoć u tome kroz saradnju sa partnerskim državama a one su kao takve neophodne da bi ovaj sektor mogao da odgovori na savremene izazove"
"I što je pravi odgovor na očekivanje naših građana. Kasnije ako se sve bude odvijalo kako očekuju neki od nas koji su optimisti kao i sve druge države učestvovaćemo u NATO aktivnostima kao što radimo I sada. To će na neki način opteretiti naš budžet međutim na drugoj strani biće izbalansirana dobijanjem sistema bezbjednosti”, rekla je Pejanović.
Stretegiju je predstavio pukovnik Ljubomir Bojović koji se pohavlio planom veće zastupljenosti žena jer je “to hit sada”, na šta je reagovala Pejanović da nije hit nego ”potreba”
Hit ili potreba tek, prema riječima Samardžića plan je da se zastupljenost žena sa sadašnjih sedam odsto poveća na 15 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
Prioritet obezbijediti sigurnost građanima
Pejanović je, odgovarajući na novinarska pitanja, istakla da se procenat građana koji su za ulazak u NATO kreće oko 40 odsto, toliki je procenat i onih koji su protiv kao da ima i neopredijeljenih građana zbog čega bi trebalo da se sa građanima vodi dijalog na svim nivoima.
Na pitanje “Vijesti” šta bi u dijalogu sa građanima Murina ponudila kao argumente za ulazak u NATO, Pejanović je odgovorila da se stalno ponavlja pitanje bazičnog nerazumijevanja onoga što je uloga VSCG kada je u pitanju njena obaveza.
Tokom NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju 30. aprila 1999. u varošici Murino stradali su civili, među njima dvije djevojčice i jedan dječak.
“Uvažavam činjenicu iskustava u prošlosti kao i neke vrste nepovjerenja i nerazumijevanja, pa čak i negativnih iskustava koje smo imali ali ipak moram da kažem da u ovom vremenu u kom živimo koje je na neki način karakterisano izazovima drugačije vrste.
Jedna od osnovnih uloga svake države, Vlade, Parlamenta je da obezbijedi sigurnost svojim građanima. Dakle, kada pričamo o tim stvarima računam da ćemo se svi složiti da je to preduslov da bi razgovarali dalje o razvoju ove države.
Ako mi nijesmo obezbijedili ono što su osnovni uslovi da građani ove države se osjećaju sigurnim i bezbjednim onda ne možemo govoriti ni o ekonomskom razvoju ni o razvoju druge vrste. Prosto svi znamo da je država orjentisana prema stranim investitorima.
Da li će strani investitori doći u Crnu Goru ako nemaju sve moguće mehanizme i percepcije jedne sigurne i stabilne države. U tom dijelu vojska Crne Gore prepoznaje svoju misiju da obezbijedi ono što je neophodno da bi se svi osjećali bezbjedno”, rekla je Đurišić dodajući da zna da postoji velika emotivna dimenzija što ona poštuje ali da bi to bili samo neki od argumenta koje bi saopštila kao i da se mora stvarati prilika za racionalne razgovore.
Problem i uništiti staro naoružanje
Samardžić je rekao da vrijednost starog naoružanja vrijedi onoliko koliko je neko spreman da plati i da MO ima problem jer ne može da ga proda već mora da troši pare kako bi ga uništili.
Vrijednost imovine koju je koristila Vojska on nije precizirao već je naveo da se država opredijelila ne za prodaju nego za dugoročne zakupe. On je istako da su po privi put ove godine uspjeli da se izbore da dio novca od zakupa se vraća vojsci za modernizaciju a prije svega za ostvarivanje partnerskih ciljeva.
Osim novca, problem uspješnog sprovođenje Strategije je kadar. Samardžiić je saopštio da imaju više kadra sa činovima nego obične vojske da se nadaju saglasnosti da prime pedest vojnika jer neophodan mladi kadar. Plate vojnika su 450 eura a onih koji rade po ugovoru 350 eura.
Bonus video:
