Najveće državno priznanje, Trinaestojulske nagrade, uručene su na svečanosti u vili Gorica politikologu Radule Knežević i književnicima Iliji Lakušiću i Gojku Čelebiću.
Iako Prema Zakonu o državnim nagradama, Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine, nagrade je uručio potpredsjednik parlamenta Suljo Mustafić.
Nakon što su Odluku Žirija o dobitnicima kritikovali pojedinci i nekoliko organizacija, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić podnio je predlog za izmjenu Zakona o državnim nagradama, kojim se traži uspostavljanje zaštite dostojanstva i autoriteta države od odluka žirija.
Tim predlogom je predviđeno da Skupština može da odluči da se Trinaestojulska nagrada ne dodijeli i uruči u određenoj godini.
Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade bio je Dragan Vukčević, a članovi Predrag Ivanović, Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i Milenko Popović.
Novčani dio nagrade iznosi 200 najnižih cijena rada, odnosno 11.000 eura.
Knežević, Lakušiću i Čelebić su kazali da im radost nije pomućena zbog činjenice da im priznanja nije uručio Krivokapić.
Član žirija Dragan Koprivica, obrazlažući odluku, kazao je da je žiri ispoštovao procedure i da je na sjednici 18. juna ubjedljivom većinom glasova donio odluku o dobitnicima.
"Polazeći od privrženosti svih kandidata tradicionalnim vrijednostima Crne Gore, uz sagledavanje stručnih i naučnih kriterijuma žiri je pošao od konceta građanske države jednakih šansi za sve. Nismo se rukovodili dubiozama o dežurnim favoritima i redovnim autsajderima", kazao je on.
Koprivica je naveo da ovogodsišnja odluka žirija predstavlja i potvrdu jedinstva stare i nove Crne Gore, koja čuva svoje temeljne vrijednosti na evropskom putu uz poštovanje prava da oni najbolje i budu proglašeni za najbolje.
On je kazao da je ovogodišnja dodjela Trinaestojulske nagrade novi iskorak za kulturnu Crnu Goru, i da to prepoznaju svi misleći ljudi.
"Žiri je veoma principijelno pokazao da nema podjele na naše i njihove, nego smo svi naši, samo što su neki naši bolji od drugih naših", kazao je Koprivica.
Čelebić je rekao da nagrada predstvalja čast koja ima simbol vječne državnosti Crne Gore i snažne borbe za slobodu malog-velikog naroda.
"A djelo dobitnika ostaje otvoreno za sve upitne poglede u odnosu na to djelo od danas do kraja vremena", rekao je on.
Čelebić nije želio da komentariše odluku Krivokapića da se ne pojavi na dodjeli nagrada.
"Namjere predsjednika parlamenta treba on sam da komentariše. Ja imam poštovanje i prema njemu i prema parlamentu", rekao je on.
Čelebić je dodao da zbog nagrade ima osjećaj radosti i odgovornosti, navodeći da je njegovo djelo otvoreno za sve upitnosti.
"Možda je ono loše, možda srednje dobro, dobro a možda nije nimalo dobro, ali izdržaće bilo koju od ovih upitnosti koju smo čuli poslednjih sedmica i dana", zaključio je Čelebić.
Knežević je kazao da mu je velika čast i zadovoljstvo što je dobitnik nagrade.
Upitan da li mu je ta radost pomućena zbog činjenice da nagrade nije uručio Krivokapić, on je je odgovorio da nije.
"Osjećam se lijepo i vedro, a moja radost ničim nije pomućena", kazao je Knežević.
Na isto pitanje Lakušić je odgovorio da se osjeća odlično.
"U pitanje je najveća nagrada koja se u Crnoj Gori može dobiti za ukupni rad, a poslije Njegoševe, najveća je nagrada u oblasti literature i zato mi je zadovoljstvo", rekao je on.
Lakušić je naveo da je veoma zadovoljan što je dobitnik nagrade, ali da mu je bilo neprijatno što je uporedo čuo mnoge priče, “to mi je sve djelovalo kao vojne vježbe koje je trebalo obaviti”.
"Sami ti napadi bili su vanknjiževni a ja sam nagradu dobio za četiri knjige. A niko, osim žirija, niti je šta čitao niti se tim bavio", rekao je on, dodajući da mu je drago što se sve civilizvano završilo.
Upitan da prokomentariše svoju izjavu, koju je prije godinu dao za Politiku, da Trinaestojulsku nagradu može dobiti "samo ležeći Srbin", Lakušić je kazao da napad koji je morao preći da bi nagradu dobio pokazatelj da je bio u pravu.
"Ja sam ovo u trećem pokušaju dobio, i što bi rekli, pridigao sam se i dobio je. Vrijeme samo potvrđuje neke izjave za koje me optužuju. U mojoj porodici nema toga ko se nije borio za taj 13. jul, a odjednom su se sad pojavili neki borci rođeni prije rata ili su se neki pridigli kao arheološke iskopine, koji ne znaju ništa ali znaju da su protiv toga", zaključio je on.
Potpredsjednik Skupštine, Suljo Mustafić ukazao je da je 13. jul najveći i najvažniji datum u crnogorskoj istoriji koji, kako je rekao, osvjetljava njeno trajanje, povezivajući dva velika događaja.
"Prvo međunarodno priznanje naše države 1878. godine i prvi opštenarodni ustanak protiv fašizma u porobljenoj Evropi, 1941.", podsjetio je on.
"Danas uručujemo Trinaestojulsku nagradu, kao najznačajnije državno priznanje, koja u svojoj višeznačnoj simbolici objedinjuje podsjećanje na vanremenski značaj tih događaja i vrednovanje pojedinačnog ljudskog pregnuća, kroz djela i ostvarenja u razlićitim oblastima stvaralaštva od posebnog značaja za Crnu Goru", naveo je Mustafić.
Galerija
Bonus video:
