Specijalnom odljeljenju tužilaštva, od januara 2010. do 5. marta 2013. podnijeto je 16 prijava zbog sumnje u korupciju u zdravstvu.
Prema informaciji koju su iz tužilaštva dostavili Centru za monitoring (CEMI), zdravstvene radnike uglavnom su anonimno prijavljivali građani, a prijave su stizale i od nevladinih organizacija. Deset prijava je arhivirano jer tužioci nijesu utvrdili da "postoji osnov sumnje za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti". Prema istom izvoru, pet prijava je proslijeđeno osnovnim tužilaštvima jer je zaključeno da su u njihovoj nadležnosti. Specijalno tužilaštvo je, u fazi provjere, odbacilo jednu prijavu. U istom periodu je podiglo optužnice protiv sedam osoba, zbog krivičnog djela "davanja i primanja mita u sektoru zdravstva".
"Postupajući po podignutim optužnicama Viši sud u Podgorici je protiv jednog lica donio osuđujuću pravosnažnu presudu u trajanju od tri mjeseca zatvora. Po ostalih šest optužnica postupci su u toku", navodi se u odgovoru CEMI-u, koji potpisuje specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović.
Iz Ministarstva zdravlja "Vijestima" je saopšteno da su im tokom 2011. i 2012. godine dostavljene 22 pritužbe zbog sumnje u korupciju, ali nemaju informacije da je ijedan ljekar suspendovan nakon pokrenutog sudskog postupka, pa ni oni protiv kojih su podignute optužnice.
Iz PR službe ministarstva "Vijestima" je, pozivajući se na informacije dobijene od Ljekarske komore, saopšteno da Komora do danas, “nije oduzela ni privremeno niti trajno, nijednom ljekaru licencu za rad”.
“Obavijestili su nas da se pred sudom te institucije vode postupci i da nemaju informacije da li su pojedini ljekari suspendovani, jer je to u nadležnosti ustanove u kojoj ljekari rade”, piše u odgovoru. Iz Ljekarske komore “Vijestima” nijesu željeli da odgovore koliko postupaka vode, protiv kojih ljekara i zbog čega.
U prilog tvrdnji da ministarstvo radi na poboljšanju i unapređenju zdravstvenih usluga iz PR sulužbe ministarstva se pozivaju na posljednja istraživanja CEDEM-a koja "pokazuju da povjerenje građana u zdravstveni sistem i institucije zdravstva, raste i bilježi konstantno prvo mjesto”.
“To potvrđuje da smo na pravom putu, i nastavljamo sa reformskim procesom", saopšteno je "Vijestima" iz kabineta Miodraga Radunovića.
Prema posljednjem izvještaju CEDEM-a, najveći stepen korupcije, po percepciji građana je na carini, u tužilaštvu sudstvu i policiji. Zatim slijedi zdravstvo, državna i lokalna uprava.
Sve je uzalud bez snažnog tužilaštva
Azra Jasavić iz Pozitivne CG smatra da je bez snažne tužilačke organizacije i nezavisnih sudova korupciju nemoguće uspješno suzbiti u bilo kojem segmentu društva, a samim tim i u zdravstvu.
“Jačanje institucija u tužilaštvu, sudstvu, a onda i jačanje Ljekarske komore, može dovesti do uspješne borbe protiv korupcije u zdravstvu", rekla je Jasavić "Vijestima".
Ministar zdravlja Miodrag Radunović nedavno je saopštio da je zabrinjavajući podatak da raste percepcija korupcije u zdravstvu i da se takvo ponašanje mora sankcionisati.
„Osjećam i dozu odgovornosti i sramim se što percepcija korupcije u zdravstvu raste", rekao je Radunović, dodajući da je korumpiranih zdravstvenih radnika malo i da je potrebno da se oni prepoznaju kako se ne bi dozvolilo da cijela struka bude na stubu srama.
Sumnje stalne, ali nema ni disciplinskih postupaka iako je njihovo vođenje obavezno
Akcioni plan za borbu protiv korupcije u zdravstvu koji je ministarstvo donijelo 2009. trebalo je, između ostalog, da obezbijedi obračun sa korumpiranim ljekarima i ostalim kategorijama zdravstvenih radnika.
PR služba ministarstva tvrdi kako je donošenje tog strateškog dokumenta obezbijedilo uslove da se suzbije korupcija u svim segmentima u zdravstvu i da se zadobije povjerenje građana omogućavanjem boljih zdravstvenih usluga.
Predstavnica CEMI Ana Selić, međutim, kaže da su pomaci skromni i ukazuje da AP za zdravstvo nije usklađen sa krovnim AP za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji je od 2009. tri puta pretrpio izmjene. Ona ističe da mjere iz AP usmjerene na primjenu etičkog kodeksa nijesu realizovane kao ni obaveze vođenja disciplinskih postupaka protiv medicinskih radnika zbog kršenja etike jer nijedan takav postupak nije pokrenut.
„AP je ograničen na oblast zaštite prava pacijenata, dok su ostale oblasti zdravstvenog sektora osjetljive na korupciju, kao što su javne nabavke medicinskog materijala, registracija i distribucija ljekova, upravljanje fondovima, ostale nepokrivene ovim dokumentom“, rekla je Selić “Vijestima”.
Galerija
Bonus video:
