Protojerej Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić kazao je da je ozbiljan problem izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije taj što se ukida zabrana diskriminacije po osnovu vjeroispovijesti.
“Umjesto toga uvodi se pojam rasne diskriminacije, koja u Crnoj Gori ne postoji. To je ozbiljan problem, jer je očigledno da su ovdje prepisivanja određenih uputstva određenih organizacija”, poručio je Džomić.
Iz Radne grupa za izradu izmjena su kazali da su se na taj korak odlučili jer je to bila preporuka Evropske komisije, te da se pod rasnom podrazumijeva i diskriminacija po osnovu vjeroispovijesti.
“Mi nismo za to da postoji bilo koji obik diskriminacije, pa ni rasna, ali je pravno tehnički neobjašnjivo i društveno neopravdano da se ukida diskriminacija po osnovu slobode vjeroispovijesti. Radna grupa to pravda da oni pod rasnom podrazumijevaju i vjersku, što je nedopustivo i protivno međunarodnim standardima”, kazao je Džomić, najavljujući intervencije u tom smjeru.
On je kazao da se nada da će se sve vjerske zajednice u Crnoj Gori usprotiviti ponuđenom rješenje i zalagati da se zadrži postojeće.
Zamjerke na tekst izmjena imao je i Goran Macanović iz Savez slijepih Crne Gore.
“Izbrisan je član koji se odnosi na zabanu diskriminacije osoba sa invaliditetom sa obrazloženjem da se to reguliše posebnim zakonom. To je tačno, ali on ne daje mehanizme za zaštitu već upućuje na norme opšteg zakona”, kazao je on.
Ukidanjem tih normi, kako je rekao Macanović, gubi se spona između dva zakona i stvara se pravni vakuum do donošenja izmjena Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom, čije je donošenje planirano do oktobra.
“Trebalo je paralelno raditi na oba zakona”, kazao je Macanović.
Tekst zakona je, međutim, pohvalan za Sigurnu žensku kuću. Direktorica Ljiljana Raičević kazala je da jedva čeka primjenu zakona, koju će ta organizacija pomno pratiti.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović kazao je u uvodnom izlaganju da se izmjenama pristuplo zbog usklađivanja za međunarodnim standardima.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Marijana Laković kazala je da je rok za prijavljivanje diskriminacije produžen sa 60 dana na godinu, dok je član Radne grupe Siniša Bjeković ukazao na intervenciju kojom se država obavezala ne samo na zaštitu od diskirminacije, već i na promociju antidiskiminatornog ponašanja.
Seksualno uznemiravanje se mora zabraniti
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Mirja Drobnič rekao je da je primjena trenutnog zakona pokazala niz nedostataka, posebno kada je riječ o definisanju direktne diskriminacije, koja ni u kom slučaju ne smije biti opravdana.
“Radna grupa treba da obrati pažnju na uznemiravanje, posebno seksualno uznemiravanje, a takođe rasna diskriminacija mora biti određena kao i u EU”, kazao je Drobnič.
Bonus video:
