Poslanik Demokrata Momčilo Leković je na sjednici Odbora za antikorupciju, pokazao papire i aludirao da porodica bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića na dnevnom nivou zarađuje 76.000 eura, dok njegov sin Blažo Đukanović dnevno zarađuje 36.000 eura.
Leković koji je zamjenik predsjednika tog Odbora, je naglasio da se posljednjih mjeseci konstantno sluša o nepotizmu, ali da nema većeg nepotizma od onog iz 2014. godine, kada se donijela Uredba o podsticanju proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.
"Tu uredbu je potpisao i donio otac svome sinu. Sinu koji danas prima 39.000 eura dnevno a ta porodica dnevno prima 76.000 eura. Na mjesečnom nivou je to čini mi se milion eura prihoda, apsolutno je bivši režim vodio računa o sebi. Siguran sam da je to tema danas ovdje da govorimo o porodici Đukanović, da bi ovi borci koji su jutros bili dolje – danas bili ovdje da brane te interese, kao što ovih dana brane lične i partijske", kazao je Leković i kazao da će raditi na rasvjetljivanju brojnih slučajeva iz tridesetogodišneg režima.
To je kazao povodom prekidanja sjednice Skupštine juče i danas, koju su tražile Demokratska partija socijalista i opozicije.
Pred Odborom su danas radi konsultativnog saslušanja bili čelnici i menadžment gotovo svih energetskih kompanija. Odbor je usvojio zaključak i sa saslušanja i dodao da energetski sektor treba da radi na reformama, transparentnosti, antikorupciji...
Strani agenti, ANB i zapošljavanje
Na sjednici se razgovaralo i o izvještaju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) o monitoringu potrošnje novca u elektroenergetskim kompanijama u vlasništvu države u periodu od 2018. do 2024. godine.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović je naglasio da ne zna zašto su došli na sjednicu, a zamolio je i da predstavnici BIRN-a prikažu stručne reference kako bi znali sa kime razgovaraju i o čemu konkretno.
"Ako pristajete vi da određeni, slobodno kažem – agenti mogu da plasiraju njihove istine. Na sreću ja mislim da takvim agentima, što kaže Tramp močvara će se brzo isušiti i ti Soroševi igrači, ko nije ukopčao da je njihovo vrijeme prošlo ali su sve reference od druge, treće NVO. Voljeli bi da znamo reference osoba sa kojima pričamo", kazao je Đukanović.
Istakao je da se govori o energetici te da želi da zna kompetentnost sagovornika, da li se NVO finansira novcem iz inostranstva, gdje su završili škole...
Đukanović je naglasio da po tom principu svi građani mogu da pišu izvještaje i traže saslušanja i to pred Odborom za antikorupciju, kao da su već osumnjičena lica.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je dodao da tema sjednice nije izvještaj BIRN-a već stanje u energetskom sektoru, ali da su ih pozvali radi argumenata. Istakao je da je predsjednik Odbora Jevto Eraković pokušao da otkaže sjednicu, iako je saslušanje planirano, te da je riječ o klasičnoj opstrukciji.
Direktor BIRN-a Vuk Maraš je kazao da su se ovom Odboru obratili zbog nadležnosti, i da kao građani imaju pravo da se njihov glas čuje te da su željeli da ih upoznaju sa nalazima izvještaja, podstaknu na donošenje zaključaka i povećaju transparentnost sektora.
On je naveo su isti izvještaj kompanije dobile u julu, da su tražili komentare i sastanke i da su ih imali u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, nikšićkoj Željezari i sa ministrom energetike Sašom Mujovićem.
"Mi se ne bavimo revizijom projekata, nego potrošnjom sredstava energetskih kompanija. Zašto smo odlučili da pratimo ovaj sektor, radi se o firmama koje su imale više od 800 miliona prihoda u 2023. godini i ogromnoj količini novca kojom raspolažu, i zbog toga smo kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) pratili - ključne komponente koje se mogu koristiti za zloupotrebe. Zapošljavanje se po osnovu ugovora o radu u 2021. - 2023. godini povećalo za 1.500 radnika, rashodi za plate godišnji su se uvećali sa 73 miliona na 115 miliona eura. Spozorstva i donacije 2019. i 2020. su se držale na 929 hiljada eura, da bi 2021. skočile na 1,4 milion, 2022. 1,9 miliona, 2023. godine na 1,3 miliona eura...", naveo je Maraš i dodao da od Rudnika uglja u Pljevljima nisu uopšte mogli da dobiju dokumenta.
Zato su se kako kaže obratili Odboru, kako bi Skupština obavezala firme da objavi podatke o mjesečnim platama, da ne ignorišu SPI, da se zna ko troši novac...
On je dodao da nije strani agent, da ne podnosi izvještaje nego da je došao u u parlament da objasni zašto želi djelovanje Odbora. Naglasio je da će se obratiti Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), da provjeri da li je agent.
"Ja mislim da nisam. Onda ćemo za ove tvrdnje koje dolaze od ljudi koji izvještaje o svome radu polažu pred parlamentima drugih država, ne mislim na vas mislim na jednog koji me je nazvao stranim agentom prije vas, onda ćemo na sud i da se dokazujemo ko je strani agent. Ali da bismo to imali napismeno od ANB-a, prvo ću ga vama poslati a onda će morati svako morati da podnese odgovornost za ono što je javno izgovorio u ovom parlamentu", dodao je on i kazao da mu je jedini interes da niko ne zloupotrebljava državnu imovinu.
Đukanović je dodao da nisu dobili odgovor odakle se BIRN finansira, ko stoji iza organizacije i koje su im stručne reference.
Maraš je dodao da novac dobijaju od Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Velike Britanije, koje su i strateški partneri Crne Gore. Naglasio je da se 20 godina bavi monitoringom potrošnje državnog novca, pa je Đukanović opet pitao koju školu ima, dok je Maraš naveo da ima fakultetsku diplomu i da to provjeri nekim od sopstvenih zaposlenih.
Đukanović je dodao da troškove po osnovu plata i donacija EPCG treba posmatrati u kontekstu ukupnih torškova, odnosno da je na plate 2017. godine išlo 7,2 odsto, 2018. godine 7,6 odsto, 2019. godine 6,76 odsto, 2020. godine 6,54 odsto, 2021. godine 6,33 odsto, 2022. godine 5,01 odsto, 2023. godine 7,47 odsto i to jer se odnose na projekte. On je naglasio da je onima koji žele da se bave politikom, zabranjeno da se finansiraju iz inostranstva.
"Nema radikalnog povećanja troškova za plate unutar EPCG, ni za donacije. Mi vidimo u prethodnom periodu od određenih struktura, dio NVO sektora, određeni mediji na čelu sa "Vijestima" i opozicija – maltene problem zapošljavanja izdižu na nivo organizovanog kriminala. Očigledno nekome smeta povećan broj zaposlenih", tvrdi Đukanović.
Kočnica nedosljednost i netransparentnost
Mujović je istakao da vjeruje da su preduslovi tu - da energetski sektor bude izuzetno uspješan. Pomenuo je više slučajeva koji mu nisu jasni, kao što su privatizacija EPCG, opraštanje duga za struju Kombinatu aluminijuma od 40 miliona eura, rad "fantomskog" preduzeća "Montengro bonus", a dodao je da se ovom sektoru zamjeraju nedosljednost u odlukama i netransparentnost...
"U cilju povećanja transparentnosti sam molio menadžmente ovih kompanija da vodimo računa o korišćenju službenih automobila, o naknadama za rad različitih komisija, da jedni isti ne primaju tri, četiri naknade. Ako je Ministarstvo otvoreno, onda nema potrebe da druge kompanije budu zatvorene. Meni je ovo istraživanje dobra osnova za analizu, i to je dobrodošlo", naveo je Mujović i dodao i da medije moraju tretirati kao prijatelje.
Dodao je da želi da se napravi plan donacija ali i da se od njih, do sada ništa nije ponijelo kući već su poslužile društvu. On je dodao da je Elektrotehnički fakultet od tih donacija dobio vrijednu opremu, priliku da rade analize za CEDIS i da ne može dozvoliti, da sjenku na to bacaju popeci i šnicle pojedene na proslavi.
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović je naveo da misle da je izvještaj BIRN dobar radi povećanja transparentnosti, a naglasio je da se po modelu koji primjenjuju, angažuje radna snaga kako se za projekte ne bi angažovali stručnjaci sa strane. Istakao je da su donacije važne i da idu na prava mjesta.
Predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Vladimir Čađenović je dodao da se poslovi u toj firmi nisu uslovljavali glasom, već se građanima daje da rade u državnim firmama.
"Što se tiče CEDISa ne postoji partijsko zapošljavanje i netačno je da je bilo raspipanja novca kroz neosnovane zahtjeve za donacije i sponzorstva", istakao je Čađenović.
Predsjednica Odbora direktora "Solar Gradnje" Marina Jočić je kazala da se izvještajem baca fleka na rezultate ovog sektora. Istakla je da vjeruje da je napravljen u u negativnom kontekstu, te da ne razumije smisao sjedince.
"Dajte nam malo povjerenja, dajte nam godinu da radimo da pokažemo rezultat. Mi planiramo naredne godine da postavljamo elektrane na zemlji, mi moramo još ljudi da zaposlimo. Treba neko da nas upozorava zaposlili ste još. Ako hoćete da ne radimo, nećemo gristi subotom da radimo i niko neće imati sumnje", kazala je Jočić.
Maraš je dodao da su izvještaj dobili u julu ali ne i sastanak, te da se istim poslom bavio kada je ona bila opozicija, pa joj danas izvještaj ne odgovara.
izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković je naglasio da su od njih su zatraženi podaci za pet godina unazad, da bi im trebalo dva mjeseca da sve dostave i da bi za to trebala dva kamiona puna dokumenata. Istakao je da će broj zaposlenih rasti i zbog otkupljivanja asfaltne baze od firme "Vektra Jakić", zbog čega će trebati još makar 20 radnika kako bi se pravio asflat u Pljevljima.
Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Mijušković je naveo da kod njih nema zloupotreba.
"Ako smo 2009. imali 329 a sad 343 radnika, znači da je to nešto što je možda premalo. Zatekli smo dosta ugovora o djelu i zapošljavanja preko agencije“, dodao je on.
Zna se ko je vlasnik elektrana
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović je menadžmentu energetskog sektora kazao da su odgovarali na pitanja poslanika i da ne treba da im bude neprijatno, te da nije bitno koji je Odbor u pitanju.
Istakao je da je period od 2000. do 2020. bio korupcionaški i kriminalni, da se od Regulatorne agencije moglo čuti da ne znaju kome su dali dozvole za male hidroelektrane...
"Postoji li neko u Crnoj Gori postoji ko ne zna je vlasnik tih elektrana, bile one na njega, na kuma ili porodicu ili ostale. Zato oni i nisu na birou i traže radna mjesta. On uzima milione od države. Danas govorimo o nekontrolisanom nenamjenskom trošenju kartica – dajte molim vas. U ovom domu, kojem treba da platimo ove ili sledeće godine odluke arbitražne komisije u Londonu 100 miliona eura za Monterose, 450 miliona za Atlas fond, ćemo govoriti o kontroli minijaturnih troškova. To treba biti kontrolisano, ali to nije rezultat dugova koje smo naslijedili", naveo je Đurović i dodao da su energetske kompanije do 2020. bile u minusu svake godine.
Poslanik PES-a Tonći Janović je naveo da je ova tačka bila perfetkna za Odbor za ekonomiju, te da bi imala smisao da se neko od čelnika kompanija bavio korupcijom ili drugim radnjama, ali da kompanije svakako pozitivno posluju.
Čelnici energetskih firmi su više puta ponovili da ne znaju zašto je sjednica uopšte organizovana.
Bonus video:
