Savez udruženja reseljenih Kosova i Methoije u Srbiji i Crnoj Gori poručili su u otvorenom pismu Visokom komesaru Ujednjenih nacija za izbjeglice Antoniju Guterešu da su obespravljeni, disrkiminisani, zaboravljeni i njih trećina živi na ivici potpunog siromaštva.
Oni su tražili od Gutereša da se uključi u rješavanje njihovog problema jer za čelnike Srbije, Crne Gore i albansku administraciju u Prištini to predstvlja teret kojem " nijesu dorasli".
Oni su povodom Svjetskog dana izbjeglica kazali da se od 1999. godine prostor Kosova i Metohije nalazi pod Organizacije Ujedinjenih nacija, a Rezolucijom SB UN 1244 koja je na snazi, predviđeno je stvaranje uslova za povratak raseljenih, uspostavljanje vladavine prava i zakona, povratak Vojske i policije države Srbije. Ipak, kako su saopštili k opredsjednici Saveza Goran Ćetković i Milenko Jovanović povratka prognanih ne samo da nema, nego je u toku pokušaj potpune legalizacije genocida i etničkog čišćenja nad kosmetskim Srbima i Crnogorcima, pred očima i u prisustvu Ujedinjenih nacija, Evropske unije, NATO-a.
"Poražavajući je podatak da je evidentirano svega 47 povratnika u pokrajinu ove godine, dok je u progonstvu, mahom u uslovima nedostojnim čovjeka pomrlo nekoliko stotina raseljenika sa Kosova i Metohije. Ta pojava je iz godine u godinu sve izraženija, pa protagonistima i kreatorima projekta etnički čistog Kosova i Metohije nije ostalo još mnogo posla do svršetka tog, po definiciji genocidnog projekta, prikladnijem. De facto, povratak nam je zabranjen, rat na Kosmetu je nastavljen, nerijetko se ratuje i protiv mrtvih Srba, čija se groblja uništavaju, mnoga i potpuno preoravaju i betoniraju, kao što je slučaj u selu Junik kod Dečana", navodi se u pismu.
Kako su kazali, 14 godina čekaju da se okonča vanredna situacija i omoguće bezbjedni uslovi za povratak njihovim kućama. U još težoj su situaciji, smatraju, nakon potpisivanja Briselskog sporazuma.
"Nas preko 260 hiljada, izgleda da smo „ispali“ iz agende pregovarača, pa se o nama i našim mnogobrojnim problemima ne govori"
"Nas preko 260 hiljada, izgleda da smo „ispali“ iz agende pregovarača, pa se o nama i našim mnogobrojnim problemima: socijalnim, ekonomskim i statusnim nije moglo naći nijedno slovo među paragrafima. Naša imovina na Kosovu i Metohiji je uglavnom spaljena ili porušena, a najboljem slučaju, uzurpirana, pri čemu se vlasnicima ne omogućava da istu koriste na bilo koji način", kazali su Ćetković i Jovanović.
Sa druge strane u Srbiji i Crnoj Gori stavljaju ih u diskriminišući položaj, kažu oni. Kako su naveli da su u Crnoj Gori teško ispunjivi administrativni uslovi za njihov opstanak i integraciju u državi, kao i da im je namijenjen status stranaca sa ograničenim pravima kada je u pitanju zapošlajvanje, smještaj, sticanje nekretnina.
"Da diskriminacija prema raseljenima u Crnoj Gori bude potpuna, u ovoj državi ni djeca iz raseljeničkih porodica koja su u njoj rođena, nemaju pravo na državljanstvo iste. Jednako kao ni djeca crnogorskih državljana sa Kosmeta koja su rođena van Crne Gore", navodi se u pismu.
Bonus video:
