Barake u nikšićkom naselju Zvjerinjak danas nijesu srušene, a taj posao odložen je za 25. jun.
Rušenje baraka odloženo je na predlog predstavnika Centra za socijalni rad Svetozara Nikolića.
“Najveći problem u ovom izvršenju je što nema smještajnih kapaciteta za djecu. To je razlog da se ovo izvršenje odloži po ko zna koji put, mada je presuda pravosnažna ima tri godine i treba je izvršavati"
Sudija Osnovnog suda u Nikšiću Andrija Bojović prihvatio je predlog predstavnika Centra za socijalni rad i rušenje odložio za 25.jun.
“Najveći problem u ovom izvršenju je što nema smještajnih kapaciteta za djecu. To je razlog da se ovo izvršenje odloži po ko zna koji put, mada je presuda pravosnažna ima tri godine i treba je izvršavati“, kazao je Bojović.
Sedam porodica koje žive u Zvjerinjaku nastaviće danas sa dvosatnim protestom ispred zgrade Opštine, zahtijevajući da im se obezbijedi drugi krov nad glavom. Ukoliko, kako su kazali, čelnici lokalne vlasti ostanu gluvi na njihove zahtjeve, preseliće se ispred zgrade Vlade.
Nijesu se stanari trošnih i oronulih baraka, koji su već bili iznijeli više nego skromno pokućstvo, protivili rušenju koje je bilo zakazano za juče. Čak su za noć pod vedrim nebom pripremili i najmlađe, koji su u rukama nosili nevješto ispisane parole „Nećemo šatore, hoćemo stanove“.
Međutim, i šatori su za stanare Zvjerinjaka bili misaona imenica pošto su ih, kako su rekli, iz Crvenog krsta obavijestili da nijesu u mogućnosti da im pomognu, jer šatori koje imaju su, zbog lošeg stanja, neupotrebljivi.
"Ovo je kraj. Opština neće da nam pomogne i ići ćemo ispred Vlade i boriti se za naša prava. U barakama više nema ni uslova za život, jer tri godine čak i ne krečimo čekajući rušenje. To što je valjalo izbacili smo van. Spremni smo za iseljenje i na ulicu”, kazao je Zenun Špatolaj, čija porodica je najbrojnija.
Ima ih 35, a među njima je i otac Adem koji je nepokretan i tromjesečna beba njegovog brata Rasima.
Mještane Zvjerinjaka posebno boli odnos lokalne uprave.
“Razočarani smo, kao prvo, u nikšićku vlast i novog predsjednika, što nas nije bar saslušao, da vidi može li nam ikako pomoći. Mi smo zahvalni porodici Todorović što nas je ovolike godine trpjela, a što se lokalne vlasti tiče sjete nas se samo pred izbore”, iznervirano je komentarisao Špatolaj.
Nakon usvajanja Zakona o restituciji, 4.096 kvadrata zemlje je 2006. godine vraćeno porodici Todorović. Zemlju je Opština Nikšić toj porodici uzela 1963. godine za potrebe Željezare. Sud je 1. septembra 2011. godine donio rješenje o izvršnom postupku.
“Razočarani smo, kao prvo, u nikšićku vlast i novog predsjednika, što nas nije bar saslušao, da vidi može li nam ikako pomoći. Mi smo zahvalni porodici Todorović što nas je ovolike godine trpjela, a što se lokalne vlasti tiče sjete nas se samo pred izbore”
Jedan od stanara, Hazbo Adrović, kazao je da im odlaganje iseljavanja ništa ne znači, jer će i za mjesec ostati na ulici.
"Ova je priča već nekoliko puta ispričana. Šta imamo da kažemo na ovo što se odlaže. Mi psihički propadamo. Ovdje smo od danas do sjutra. Najbolje bi bilo da se to riješi jednom i što da nam odlažu 15 dana kada nemamo gdje. Stvari ćemo iznijeti van, pokriti ih i ostati pored njih. Taj novi gradonačelnik je mogao da nađe makar toliko vremena da nas sasluša. Zato ćemo sada i djecu voditi, polijegaćemo ispred Opštine, pa neka nas i zatvore. Bolje nam je i u zatvoru nego na ulici. Makar tamo nećemo kisnuti”, drhtavim glasom kazao je Adrović, penzioner, nekadašnji radnik Željezare.
Špatolaj: Trčite uoči izbora gdje ste bili sve ovo vrijeme
Ispred baraka danas se okupio veći broj komšija, predsjednik Mjesne zajednice, a bili su tu i pojedini predstavnici NVO. Ana Marković iz “Helpa” je, kako je rekla, došla da vidi kakva je situacija i kako može da pomogne.
“Država treba da im pomogne. Kada su došli u Crnu Goru primio ih je Milo Đukanović, pa neka vide šta će sa njima. Kada trebaju Romi dobri su, a kada ne treba ćeraj ih. Ne ide to tako. Svi ovdje treba da imamo ista prava i svi nam trebaju. Vidjeću preko Crvenog krsta, Komesarijata za izbjeglice, OEBS-a, šta mogu da pomognem”, kazao je Tahir Hajruši, predsjednik NVO Udruženje Roma “Budo Tomović”.
Na to je reagovao Zenun Špatolaj, pitajući ga gdje je bio prethodne tri godine.
“Ništa nijesi trebao ni danas da dođeš. Gdje si bio sve ovo vrijeme. Ništa mi nemamo od te prazne priče. Zajedno si sa predsjednikom MZ svaki dan ovuda trčao oko izbora, a gdje ste bili sada. Svi ste znali naš problem godinama. Nijeste trebali čekati današnji dan pa da nas sve stavljate u nezgodnu situaciju, i nas i sudije”, vidno iznerviran bio je Špatolaj.
Na Hajrušijevu sugestiju da treba da se ljepše ponaša jer ima bolesnog oca i da ne mora nabavljati šator ako je “gazda, pa mu šator ne treba”, Špatolaj je odgovorio:
“Nijesam ja gazda kao i ti, da imam kuću na tri sprata”. “Pa neka imam. Još ću imati. Radi i ti pa ćeš imati”, poručio je Hajruši. Komšija Esad Gegić je kazao da, pošto je odloženo rušenje, NVO i predsjednik MZ treba da iskoriste vrijeme i da stanarima pomognu.
Ne smiju u beskućnike
„Barake u kojima žive ove porodice jedini su mogući smještaj i njihovim uklanjanjem one će ostati bez krova nad glavom, te ovim putem apelujemo na Vas da što prije preduzmete sve neophodne mjere kako bi im se obezbijedio smještaj“
„Barake u kojima žive ove porodice jedini su mogući smještaj i njihovim uklanjanjem one će ostati bez krova nad glavom, te ovim putem apelujemo na Vas da što prije preduzmete sve neophodne mjere kako bi im se obezbijedio smještaj“, navodi se u dopisu koji je potpisala direktorica Tea Gorjanc Prelević.
Ona podsjeća na međunarodne konvencije koje obavezuju i Crnu Goru da svi ljudi imaju pravo na adekvatno stanovanje.
„Rezultat prinudnog iseljenja ne smiju biti beskućnici, odnosno da država članica mora preduzeti mjere kako bi u tom slučaju obezbijedila odgovarajući alternativni smještaj. Iskreno se nadamo da nećete ostati ravnodušni na ugroženost ovih porodica i da ćete preduzeti sve mjere kako se ne bi našli na ulici“, poručila je Prelević.
Galerija
Bonus video:
