Govor mržnje koji je svakodnevna pojava u komentarima na informacije koje objavljuju on lajn mediji je ozbiljan problem i mora se učiniti sve da se kvalitetno riješi. Pri tom treba voditi računa da se time ne ograniči sloboda kritičkog mišljenja i izražavanja.
To je jedna od temeljnih poruka rasprave na okruglom stolu na temu „Govor mržnje na internetu – medijska odgovornost u Crnoj Gori”.
Svi učesnici rasprave saglasni su u stavu da to nije lako postići jer bi on lajn mediji u svojim redakcijama trebali da odrede ljude koji bi samo radili na čitanju i selekciji komentara. To je praktično nemoguće jer mediji kubure sa velikim finansijskim problemima. Osim toga to bi lako moglo da skizne u cenzuru I ne bi bilo interakcije što je temeljna odrednica posljednje generacije medija. Na drugoj strani nije manji problem to kako i na osnovu kojih kriterijuma razilkovati slobodu javne kritike, uvredljivi i govor mržnje.
Ljudi koji rade u on lajn medijima kažu da su zatrpani komentarima, da je nemoguće pročitati ih sve prije objavljivanja. Kažu I kada to rade potkradu se greške.
Draško Đuranović, glavni urednik portala Analitika, na kojem se komenatari čitaju prije objavljivanja, kaže da im ipak promakne poneki sa govorom mržnje. Razlog je to što se uz njega tim dodatnim poslom bavi samo još jedan kolega pa se ponekad propust desi i zbog zbog pada koncentracije.
Damira Kalač, zamjenica urednika Portala Vijesti, objasnila je da taj medij ima preko 33 hiljade registrovanih “komentatora” i da je preko dvije trećine njih aktivno, odnosno da praktično svakodnevno kometariše ono što se objavljuje. Taj mediji pušta komentare bez selekcije i prethodnog čitanja ali se odmah, čim se uoče uklanjaju oni sa govorom mržnje i uvredljivim porukama.
I oni on lajn mediji koji navodno imaju precizna pravila šta može da se objavi a šta ne ne mogu kruto poštovaati pravila pa je Slavko Đurđić iz portala RTCG kazao da ne bi objavili ni pet odsto komentara kada bi se striktno pridržavali pravila koja su sami ustanovili.
Kada je riječ o komentarima koji se objavljuju na portalima postavilo se i pitanje je li mediji koji ih objavljuje odgovoran za njihov sadržaj.
Izvršna direktorica Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine Ljiljana Zurovac kazala je da oni koji pišu komentare nijesu novinari pa za njih ne važi kodeks, što će reći da su za objavljeno, maker u morlanom smislu, odgovorni mediji.
Ona je rekla da medij ima moralnu odgovornost za objavljeno ali i onu drugu ako ne ukloni komentar sa govorom mržnje. Dodala je da je govor mržnje krivično djelo i da se, kada za to postoji potreba, može utvrditi ko je “anonimni” autor.
Komentari na portalu Vijesti
Vuković: Ne možete regulisati samo druge
Kada je riječ o samoregulaciji medija najviše priče je bilo o izvještaju koji je za Akciju za ljudska prava sačinio novinar Duško Vuković.
On je objasnio da se Medijski savjet za samoregulaciju praktično bavio samo propustima medija koji nijesu članovi toga tijela. Rekao je da se savjet nije bavio svojim medijima pravdajući to time što ne ispunjavaju uslove kao što su tiraž i gledanost i da je pokušao da reguliše samo najuticajnije medije koji ne pripadaju tom tijelu. Za njega pokušaj regulisanja samo drugih i “tuđih” medija predstavlja urušavanje suštine koncepta samoregulacije i kvaziregulaciju.
Čelnik Medijskog Savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović negirao je da su se bavili samo drugima i istakao da nije tačno da oni imaju eksluzivno pravo na pomoć države nego da bi to bio slučaj i sa drugim samoregulatornim tijelima kada bi postojala.
Galerija
Bonus video:
