Ugovoreni brakovi negativno su nasljeđe romske tradicije, koja mora biti prekinuta, jer predstavlja grubo kršenje ljudskih prava žena i djece te populacije, ocijenjeno je na sastanku posvećenom toj temi.
Ugovoreni brakovi trebalo je da budu tema sjednice Odbora za rodnu ravnopravnost, međutim zbog nepostojanja kvoruma, odlučeno je da bude održan sastanak predstavnika Skupštine i Vlade sa članovima RAE organizacija.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Ana Ponoš tražila je odgađanje i tog sastanka, navodeći da je potrebno uvažiti trenutak političke krize ali i da je zbog važnosti teme potrebno da prisustvuju svi članovi Odbora za rodnu ravnopravnost.
Predsjednik Odbora Nada Drobnjak odbila je taj predlog, navodeći da će zbog važnosti tog pitanja ugovoreni brakovi tema neke od narednih sjednica odbora.
Drobnjak je navela da se često ugovoreni brakovi pokušaju opravdati činjenicom da su dio romske tradicije, ocjenjujući da oni predstavljaju nasilje i da su ispod svakog civilizacijskog nivoa.
"Statistika pokazuje da je prosječna starost Roma u Crnoj Gori 22 godine i to je alarmantno, a tek jedna od sto osoba doživi 60 ili više godina. Podaci govore i da je svaka peta djevojčica Romkinja, između 15 i 19 godine, već rađala", navela je ona.
Predstavnik Centra za ženske romske inicijative Fatima Naza kazala je da Svjetski dan Roma, koji je obilježen u ponedjeljak, nije toj populaciji razlog za slavlje već način da ukažu na brojne probleme, zbog kojih se nalazi na dnu društvene ljestvice.
"Obrazovanje je jedini održivi način izlaska iz siromaštva i čuvar našeg dostojanstva. Predlažem da se osnaži podrška za obrazovanje mladih Romkinja i Egipćanki"
"Rani brakovi uništavaju sveukupni napredak i razvoj zdravlja i obrazovanja mladih djevojaka. Na te brakove treba gledati kao na eksploataciju djece. To je pojava kojojse ne posvećuje adekvatna medijska i stručna pažnja", ukazala je Naza.
Prema njenim riječima, ta pojava sa sobom nosi izvršenje niza krivičnih djela, zbog čega institucije sistema treba da pokažu više odlučnosti da ih procesuiraju.
Naza je dodala da su rani brakovi dio tradicionalističkog, negativnog nasljeđa romske i egipćanske zajednice, »koje mi ne prihvatamo i koji mora odlučno biti prevaziđen i odbačen«.
O svom iskustvu ugovorenih brakova govorila je Sabaheta Radosavljević (17), koja ima jedno dijete, a već sa 14 godina je bila prodata.
Ona je ispričala da je zbog siromaštva roditelji nijesu školovali, da je u obje porodice u koje je prodata maltretirana i zlostavljana.
Radosavljević je navela da je pronašla pomoć u nevladinim organizacijama, zbog čega će se boriti da svom djetetu pruži bolje uslove za život kako ne bi prošlo njenu sudbinu.
Potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić kazao je da je parlament u kontinuitetu posvećen integraciji RAE populacije i da će nastaviti da se bori za njihov bolji socio-ekonomski položaj, posebno obrazovanje i zapošljavanje.
"Svjesni smo da nije dovoljna samo zakonska regulativa, ratifikacije međunarodnih dokumenata i startegije, potrebno je više. Stvaranje veće svijesti u društvu da je ta zajednica dio naše društvene stvarnost, moramo pokazati više senzibiliteta i da proklamovana načela sprovodimo u praksi", ocijenio je on.
Ugovoreni brakovi, dodao je, svojevrstan su vid nasilja nad ženama koji se moraju suzbijati, ali uz podršku ukupne javnosti.
Šef misije UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks rekao je da ugovoreni brakovi sa maloljetnicima predstavljaju fundamentalno kršenje ljudskih prava svake žene i djeteta koji su bili žrtve tog djela, navodeći da se u suzbijanju te pojave mora hitno djelovati.
"Praksa, kultura i tradicija ne mogu biti opravdanje za to. Prava žene i djeca su univerzalna i o njima se ne može pregovarati. Svi oni moraju biti zaštićeni od takvih praksi, koje se u pravnom smislu mogu izjednačiti sa silovanjema i zlostavljanjem djece", pojasnio je on.
Perks je kazao da su posljedice posebno teške po djevojčice koje rano rađaju,i napuštaju škole, jer im je nakon toga ugrožena socijalna inkluzija, ali i prava na zdravsto i obrazovanje.
On je upozorio da se broj romske djece u školama dramatično smanjuje nakon 11. godine, i dodao da nejednakost među polovima i određene društvene norme koje propisuje trdicija, produbljuju društveni jaz između Roma i drugih zajednica.
Pomoćnik ministra ljudskih i manjinskih prava Sebahudin Delić podsjetio je da Vlada ima novu Strategiju od prošle do 2016. godine, kao i godišnji Akcioni plan, kojima pokušava da pobolja položaj RAE populacije, u više aspekata.
On je naveo da je prethodnom Strategijom učinjeno dosta, ali da proklamovani ciljevi i politike nisu dosegli željeni nivo i planiranu dinamiku.
Kao dodatne probleme za rješavanje pitanja romske populacije Delić je naveo to što je oko 50 odsto njih raseljeno, što nemaju svi potrebna dokumenta i riješen pravni status i podsjetio da je Vlada Skupštini predložila produžetak roka za sticanje državljanstva.
Prema njegovim riječima, na nivou Crne Gore povećava se broj upisane djece u predškolske ali i školske ustanove-ove godine u prvi razred upisana su 1.853 učenika te populacije, trenutno srednju školu pohađa njih 75 a fakultet devet.
Direktor Instituta socijalne inkluzije, Biljana Alković, ukazala je na potrebu mijenjanja sopstvenog mentaliteta i običaja, navodeći da je neophodan dijalog sa starijim generacijama i liderima u romskoj zajednici.
"Obrazovanje je jedini održivi način izlaska iz siromaštva i čuvar našeg dostojanstva. Predlažem da se osnaži podrška za obrazovanje mladih Romkinja i Egipćanki", kazala je Alković.
Bonus video:
