Ambulantu za ishranu Instituta za javno zdravlje mjesečno posjeti do 15 djece sa problemom gojaznosti.
Među pacijentima sa problemima u ishrani, prema riječima specijaliste higijene Instituta dr Zorice Đorđević, najviše je onih u predpubertetskom periodu od 8 do 12 godina.
Prema podacima Akcionog plana za ishranu i bezbjednost hrane Crne Gore (2010-2014), 21 odsto djece i adolescenata uzrasta 7 do 19 godina imalo je prekomjernu težinu, odnosno bilo gojazno, a tri četvrtine zdravu težinu. Činjenica da više od 20 odsto djece školskog uzrasta ima povećanu tjelesnu masu ili pripada kategoriji gojaznih, morala bi da zabrine sve, roditelje, škole, zdravstvene radnike, čitavo društvo.
"Nepravilne navike u ishrani su konstatovane kod velikog broja djece tako da samo 49,4 odsto djece i adolescenata redovno pije mlijeko, dok svježe voće svakog dana jede 41,5 odsto školske djece i adolescenata, a povrće svakodnevno konzumira 33,4 odsto, dok 31,1 odsto ribu jede manje od jedanput nedjeljno", upozorila je dr Đorđević za "Vijesti" povodom 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja.
Pedijatar Doma zdravlja Podgorica dr Paša Divanović kazala je za „Vijesti“ da se prilikom ambulantnih pregleda već kod djece od druge godine primjećuje tendecija ka gojaznosti, dok se prilikom redovnih sistematskih pregleda u četvrtoj godini registruju djeca sa prekomjernom tjelesnom masom.
Istraživanje koja je doktorka obavila prije dvije godine, među oko 1.800 učenika drugog i šestog razreda tri podgoričke osnovne škole, pokazalo je da je 20 odsto učenika drugog, odnosno 23 procenta đaka šestog razreda bilo gojazno.
“Zbog nepravilne ishrane, na sistematskim pregledima se pojavljuje sve više djece koja su gojazna. U pubertetu zbog brze hrane i konzumiranja napitaka koji goje, broj gojazne djece se povećava. Ali tada i sazrijeva svijest da je ugrožen lijepi izgled i djeca su više spremna da potraže pomoć u Savjetovalištu Instituta”, smatra dr Divanović.
Ona je istakla da približno 60 do 80 odsto gojazne djece školskog uzrasta ostaje gojazno i u odraslom dobu.
Primjetna gojaznost kod djece, kako je objasnila dr Đorđević, rezultat je neuravnotežene ishrane, prekomjernog unosa hrane, malo ili nimalo fizičke aktivnosti.
Ona je naglasila da neka od gojazne djece imaju povišene vrijednosti krvnog pritiska ili povećan procenat masnoća u krvi, a u životu ranije i češće obolijevaju od hroničnih bolesti: kardiovaskularnih, karcinoma, moždanog udara, dijabetesa tipa II, hipertenzije, bolesti lokomotornog sistema.
Primjetna gojaznost kod djece, kako je objasnila dr Đorđević, rezultat je neuravnotežene ishrane, prekomjernog unosa hrane, malo ili nimalo fizičke aktivnosti
"Na razvoj prehrambenih navika djece najveći uticaj moraju da imaju roditelji, ali i sredina utiče na usvajanje navika zdravog hranjenja i ponašanja. Hrana mora biti u ravnoteži sa tjelesnim potrebama i sadržati dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina, minerala, a takođe i takozvane nenutritivne materije, koje imaju protektivno dejstvo na zdravlje. U ishrani školske djece veoma je značajna raznovrsnost namirnica. Obroci treba da budu raznovrsni, u skladu sa piramidom ishrane”, kazala je dr Đorđević.
Ona je pojasnila da bi djeca školskog uzrasta trebalo da imaju pet obroka dnevno, tri glavna, doručak, ručak i večeru, i dva međuobroka koje bi trebalo uzimati u pravilnim vremenskim razmacima.
"Doručak je izuzetno važan i ne smije se preskočiti, jer djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. To treba posebno naglasiti starijoj školskoj populaciji i adolescentima koji najčešće iz želje da se ne udebljaju doručak preskaču", kazala je dr Đorđević, koja za školsku užinu savjetuje voće ili kombinaciju mliječnih proizvoda i žitarica.
Trebalo bi, kako je dodala, ograničiti konzumaciju gaziranih sokova, grickalica i slatkiša jer su tu skrivene kalorije koje se vrlo lako „lijepe“.
„Slatkiši i šećerni koncentrati ne smiju da budu samostalan obrok i u dnevnom energetskom unosu ne smiju da pređu 10 odsto. Preporuka je i da djeca svakodnevno provedu u dva navrata bar pola sata u bavljenju nekom umjerenom fizičkom aktivnošću“, zaključila je dr Đorđević.
Točak zdravlja
Centar za borbu protiv gojaznosti projekatom „Točak zdravlja - podsticanje zdravih stilova života“, obuhvatiće 500 djece, učenika podgoričkih osnovnih škola.
Izvršni direktor Centra Mirko Krunić pojasnio je da od marta u školama promovišu zdrave stilove života, značaj fizičke aktivnosti u očuvanju i unapređivanju zdravlja djeteta, podsticanju fizičkog rasta i razvoja, individualnosti i skladan razvoj svih njegovih antropoloških karakteristika.
„Šestomjesečni projekat obuhvatiće učenike škola: 'Oktoih', 'Radojica Perović', 'Maksim Gorki', 'Štampar Makarije', '21. maj', 'Pavle Rovinski' i 'Milorad-Musa Burzan'. Projekat će okupiti gojaznu i djecu prilagođene tjelesne težine uzrastu, osim njih u promociju zdravog odrastanja uključićemo nastavnike i roditelje, te obučiti volontere učenike Srednje medicinske škole“, kazao je Krunić.
Galerija
Bonus video:
