Podgoričanin Aleksandar Simonović godinama živi pored kolektora za prečišćavanje otpadnih voda kod Krivog mosta. Kao i njegove komšije, smatra da je vrijeme da se konačno riješi pitanje neprijatnih mirisa i da se održi obećanje da se taj kolektor izmjesti.
"To je nepodnošljivo, naročito ljeti. Ali me čudi kako izdrže stanari u ovim novim zgradama, njima isto nosi ovaj smrad. Kod nas je katastrofa", istakao je Simonović.
Njegove komšije samo su kratko prokomentarisale da bi trebalo "češće da se spominje to pitanje", možda čak i otvori javna rasprava da bi konačno riješili problem nepodnošljivog smrada.
To nije jedini ekološki problem Podgorice, za manje od šest mjeseci biće 22 godine otkako je Crna Gora proglašena ekološkom državom, a nije bilo značajnijih pomaka u rješavanju pitanja zaštite životne sredine.
Neslavno prvo mjesto na listi zagađivača ima KAP, a odmah nakon njega veliki problemi i dalje su odlaganje i prikupljanje otpada, buka, zagađenje vazduha usljed izduvnih gasova, gubitak zelenih površina...
Regulisanje ispuštanja otpadnih voda iz KAP-a i dalje samo u planu, Foto: Vesko Belojević
Pomoćnica sekretara u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Lazarela Kalezić objasnila je da Glavni grad ne raspolaže mehanizmima, prvenstveno legislativnim, kojim bi mogao da riješi problem KAP-a, ali da je Detaljni urbanistički plan dao smjernice i uslove za odgovarajuća rješenja zaštite vode, vazduha i zemljišta.
"Planskim rješenjem, između ostalog, definisan je prostor za deponiju čvrstog otpada, predviđena je kategorizacija neselektovanog postojećeg otpada i sprovođenje mjera sanacije samog lokaliteta u skladu sa evropskim direktivama i nacionalnim zakonodavstvom. Takođe, planirano je ukidanje postojećeg KAP-ovog ispusta otpadnih voda u Moraču i predloženo savremeno rješenje njihovog tretmana", rekla je Kalezić "Vijestima".
"U Podgorici su na kanalizaciju priključene samo zgrade i zanemarljivi broj privatnih kuća, dok su ostali priključeni na septičke jame izgrađene bez ikakvih standarda i predstavljaju izuzetno veliku prijetnju za podzemne vode"
"Preciznije, na kanalizaciju su priključene samo zgrade i zanemarljivi broj privatnih kuća, dok su ostali priključeni na septičke jame izgrađene bez ikakvih standarda i predstavljaju izuzetno veliku prijetnju za podzemne vode", kazala je.
Marojević-Galić kao primjer većeg i drastičnijeg narušavanja životne sredine ističe Ćemovsko polje, koje pored svih bioloških vrijednosti i potencijala, služi velikom broju nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca za odlaganje velike količine raznog otpada.
"Vijesti" su i ranije pisale o nelegalnom odlaganju leševa životinja, kostiju i kože na Ćemovskom polju, kao i o nelegalnoj sječi stabala na Starom aerodromu.
"Još jedan problem Podgorice, ali i ostalih gradova je gubitak zelenih površina. Usljed intenzivne urbanizacije, grad gubi svoje zelene zone, igrališta se žrtvuju zarad nicanja novih zgrada, trim staze se sijeku napola zbog izgradnje ulica, drvoredi nestaju preko noći, a devastirani parkovi se prepuštaju sami sebi - bez ikakvog sadržaja i ponude", pojasnila je ona.
Ćemovsko polje, pored svih bioloških vrijednosti i potencijala, služi velikom broju nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca za odlaganje velike količine raznog otpada
Osim toga, svjesni su da je nelegalno odlaganje otpada još neriješeno pitanje i smatraju da su ostvarili napredak izgradnjom deponije „Livade“ i Regionalnog reciklažnog centra.
"Svjedoci smo postojanja velikog broja nelegalnih odlagališta otpada, koja i pored naših napora nikako da budu u potpunosti sanirana. Stavljanje u funkciju reciklažnog dvorišta i planiranjem izgradnje novih, te preventivnim djelovanjem kroz PR aktivnosti, stvaramo preduslove da i na ovu pojavu odgovorimo na adekvatan način", istakla je Kalezić.
Kao jedan od ekoloških problema koji narušava kvalitet vazduha navela je saobraćaj zbog čega se, pored ostalog, i pristupilo izmještanju glavnih tranzitnih tokova dalje od centra grada.
"Izgrađena je miniobilaznica M2, na potezu od mosta Smokovac do Petrovačke magistrale i stvorene planske pretpostavke i dokumentaciona osnova za izgradnju južne obilaznice, koja će se pružati od Komanskog mosta do Petrovačke magistrale", rekla je ona.
U prostornom urbanističkom planu koji je u izradi, a temelji se na konceptu održivog razvoja, planiraju da „prepoznate prirodne vrijednosti „ stave pod odgovarajući režim zaštite.
Prizor sa Ćemovskog polja, Foto: Damira Kalač
Malo se promijenilo od Žabljaka 1990.
Skupština je 20. septembra 1991. godine, na Žabljaku, na sjednici koja je održana na otvorenom, donijela Deklaraciju o ekološkoj državi, a naredne godine je i u Ustavu propisano da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država. Iste godine Deklaracija je dobila međunarodnu verifikaciju u Rio de Žaneiru, na konferenciji Ujedinjenih nacija o razvoju i životnoj sredini, gdje je uvrštena u zvanični dokument - Agendu 21.
Korita pet rijeka puna otpada
Marojević-Galić tvrdi da kada je u pitanju ekološka svijest, stanje jeste bolje, naročito u centru grada, ali problem nelegalnog i nekontrolisanog odlaganja otpada u prigradskim naseljima ostaje i dalje neriješen. Tvrdi da je njihova organizacija samo u toku šest mjeseci prošle godine primila više od 100 prijava građana o postojanju nelegalnih deponija.
"Po procesuiranju prijava komunalnim službama većina tih lokaliteta je sanirana od strane JP 'Čistoća', ali nažalost na velikom broju njih su se u vrlo kratkom vremenskom periodu pojavile nove količine otpada", saopštila je ona.
Kazala je da je oblast životne sredine izuzetno skupa i zahtijeva sistematski način rješavanja problema, pa predlaže "uvođenje određenih stimulativnih mjera" koje bi podstakle građane da povedu više računa o tome na koji način i gdje da odlažu svoj otpad, kao i većem angažovanju lokalnih službi na edukaciji građana i njihovom uključivanju u rješavanje ovoga problema.
"Ovdje bih skrenula pažnju na još jedan veliki problem Podgorice kao grada na pet rijeka, a to je upravo neuređenost korita tih rijeka i velike količine otpada u njima. Čini se da za sada ne postoji dobar mehanizam za njihovo čišćenje i da sve to uz nejasnu podjelu nadležnosti šalje ružnu sliku o Podgorici kao glavnom gradu i ostavlja ovaj problem još neriješenim", tvrdi ona.
Nema konačnih rješenja
Kalezić je kazala da je Glavni grad uspostavio odgovarajuće instrumente u borbi za zdravu životnu sredinu, ali da se zbog potrebe kontinuiranog djelovanja ne može reći da je neko pitanje trajno riješeno.
"Za pojedinačne slučajeve, koji se obično označavaju kao 'hot spots', mogu se uraditi i sprovesti sanacioni programi, ali to ne znači da postoje konačna rješenja koja ne podrazumijevaju dalju brigu o životnoj sredini na određenom prostoru. U svjetlu navedenog poslužićemo se aktuelnim pitanjem vezanim za kamp za raseljena lica na Vrelima ribničkim", kazala je.
Tvrdi da je dosadašnja praksa pokazala da propisane zakonske procedure poštuju pravna lica, ali da još mora da se gradi svijest o odgovornom odnosu prema životnoj sredini. Marojević-Galić tvrdi da je posljednjih godina unaprijeđen zakonski okvir, izmjenama i dopunama nekih zakona u oblasti životne sredine, ali ipak brojni ekološki problem ostaju vidljivi, kako na teritoriji Podgorice, tako i čitave Crne Gore.
"Upravo ti problemi svjedoče o nedovoljno efikasnoj primjeni zakonskih propisa, lošim zakonskim rješenjima ili pak nepostojanju određenih mehanizama za rješavanje tih problema. Dodatni problem, vjerovatno, predstavljaju i ograničena sredstva i loša ekonomska situacija, što rezultira nedovoljnim budžetskim izdvajanjima za rješavanje ekoloških problema i unapređenje stanja u toj oblasti.
Definitivno možemo zaključiti da kako na državnom tako i na lokalnom nivou životna sredina ostaje nisko na listi prioriteta", tvrdi ona.
Galerija
Bonus video:
