Dio Hercegovačke ulice, na potezu od Ulice slobode do Njegoševe, u lošem je stanju i mnogo ploča je propalo.
Granitne ploče su propale po sredini šetališta, a pored toga na saobraćajnici je i veliko ulegnuće.
Iako je tim dijelom Hercegovačke ulice zabranjeno kretanje vozilima, dozvoljeno je vlasnicima radnji da dopremaju robu četvorotočkašima.
Taj dio Hercegovačke ulice i simbol Mirkove varoši, nekada su krasile lipe i bila je poznata po hladu od raskošnih krošnji tog drveća.
Međutim, odlukom opštinskih vlasti, lipe stare preko trideset godina, posječene su prije 16 godina u sklopu rekonstrukcije, a ulica je pretvorena u šetalište i popločana skupim, očigledno, manje kvalitetnim granitnim pločama.
Granitne ploče su brzo nakon što je završena rekonstrukcija počele da propadaju, a stručnjaci su ocijenili da je to zbog toga što je posao odrađen nekvalitetno.
Nedugo poslije otvaranja prve pješačke zone, rekonstruisanog dijela Hercegovačke ulice, dužine 160 metara, uslijedilo je i otvaranje drugog, od Njegoševe do Ulice Stanka Dragojevića.
Investitor radova bio je tadašnji Fond za građevinsko zemljište, poslovni prostor i puteve.
U drugom dijelu postavljen je veći broj klupa, a posađeno je mediteransko zelenilo.
Dio Hercegovačka ulice, od Ulice slobode do Njegoševe, prije dvije godine je ponovo dobio drvored, odnosno gradske vlasti su posadile kamfore.
Direktorica preduzeća “Zelenilo” Radmila Vujošević je kazala ranije da su zasadili kamfor, jer je to biljna vrsta koje se pozitivno pokazala, raste do 45 metara i daje hladovinu.
Vujošević je istakla da njihova saznanja pokazuju da se korijenov sistem kamfora ne širi, već ide u dubinu, te da neće predstavljati problem bilo kakvim instalacijama.
Bonus video:
