Budžet Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za ovu godinu smanjen je 14,5 odsto u odnosu na prošlu, na 19,45 miliona eura, a posebno ograničenje, kako su saopštili njegovi predstavnici, je i to što su snižena sredstva predviđena za programske aktivnosti.
Iz ZZZ su kazali da su za ovu godinu sredstva predviđena za programske aktivnosti 32 odsto manja u odnosu na prošlu i iznose 2,77 miliona eura.
Iz Zavoda su saopštili da će, u slučaju da se kriza javnih finansija značajnije osjeti u CG uticati na, prije svega, smanjenje privrednih aktivnosti, a kao posljedica toga i na smanjenje zaposlenosti
“U odnosu na 2011. godinu, kada su iznosila osam miliona eura, ona su smanjena 65,3 odsto”, navodi se u dokumentu pod nazivom Program rada Zavoda za ovu godinu u koji je agencija Mina-business imala uvid.
To, kako su naveli iz Zavoda, upućuje na realizaciju onih mjera i aktivnosti koje, u tim okolnostima, mogu dati najbolje rezultate, poštujući do kraja principe selektivnosti i ciljanja na najugroženije kategorije nezaposlenih.
Iz Zavoda su saopštili da će, u slučaju da se kriza javnih finansija, koja je prisutna u zemljama EU, značajnije osjeti i u Crnoj Gori uticati na, prije svega, smanjenje privrednih aktivnosti, a kao posljedica toga i na smanjenje zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti.
“Nešto povoljniji scenario predviđa nastavak oporavka ekonomije uz blagi rast, zatim rast nezaposlenosti do drugog kvartala, a nakon toga se očekuje pad nezaposlenosti usljed sezonskog karaktera tržišta rada”, kazali su iz Zavoda.
Optimistički scenario, kako su dodali, predviđa brži rast ekonomije i samim tim brži oporavak tržišta rada, koji bi se ogledao u povećanoj aktivnosti i zaposlenosti i smanjenju stope nezaposlenosti ispod 11 odsto.
“Pored toga, određeni broj preduzeća i njihovo restrukturiranje i dalje predstavljaju konstantnu prijetnju tržištu rada, prije svega zbog strukture radne snage koja bi, potencijalno, mogla doći u kategoriju nezaposlenih osoba”, navodi se u izvještaju.
Iz Zavoda su ocijenili da je sve to, a posebno nužna potreba nastavljanja politike budžetske konsolidacije i štednje, uslovila dalje smanjenje obima sredstava namijenjenih aktivnim mjerama tržišta rada, koje čine okosnicu aktivnosti Akcionog plana zapošljavanja.
Predstavnici Zavoda su poručili da će se u ovoj godini nastaviti sa daljim radom na unaprijeđivanju biznis okruženja, posebno u postupcima izdavanja građevinskih dozvola i povećanjem efikasnosti državne administracije kao jednog od važnih elemenata poboljšanja uslova poslovanja.
“Kroz otvoreni socijalni dijalog nastaviće će se pružanja podrške poslodavcima da, imajući u vidu aktuelnu ekonomsku situaciju, zadrže zaposlenost na sadašnjem nivou, pronađu odgovarajući balans između fleksibilnosti i sigurnosti i podstaknu povećanje zaposlenosti”, navodi se u dokumentu Zavoda.
Sigurnost i pravednost na tržištu rada, kako su rekli, ostvarivaće se kroz realizaciju mjera i aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije.
Iz Zavoda su, kada su u pitanju mjere i aktivnosti koje će se realizovati na području tržišta rada u ovoj godini, saopštili da će one, između ostalog, obuhvatiti podsticanje početnog mikro, malog i srednjeg preduzetništva kojim se otvaraju nova radna mjesta, pružanje pomoći mladima da steknu prvo praktično iskustvo kroz stručno osposobljavanje, kao i stimulisanje sezonskog zapošljavanja.
Bonus video:
