Na testirane 34 linije otkupnog mlijeka sva četiri crnogorska proizvođača, rezultati su pokazali da je na 19 linija je pronađeno prisustvo aflatoksina i to mlijeko neće biti pušteno u promet.
Ostalih 15 linija otkupnog mlijeka "Srne", "Lazina", "Nike" i pljevaljske mljekare su bezbjedne za upotrebu i od sjutra će se naći na crnogorskom tržištu.
Prodaja mlijeka stranih proizvođača i dalje je zabranjena.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je kazao da su uzeli uzorke sa 45 linija i 2700 isporučilaca mlijeka, i da se za 11 linija čekaju rezultati.
Neki se oglušili o zabranu
Crnogorski proizvođači mlijeka, kojima je naloženo da privremeno obustave proizvodnju, ne gledaju blagonaklono na takvu odluku Ministarstva poljoprivrede.
Pojedini su, kako je "Vijestima" saopšteno, juče nastavili sa proizvodnjom, tvrdeći da je njihovo mlijeko ispravno.
Tako će mljekara "Lazine" iz Danilovgrada normalno nastaviti sa slanjem mlijeka na tržište, jer je Centar za ekotoksikološka istraživanja (CETI) utvrdio da u njihovim proizvodima nije prekomjerno prisutan aflatoksin.
Direktor "Lazina" Milutin Đuranović tvrdi da su proizvode uputili na ispitivanje čim su saznali da je pasterizovano mlijeko u Srbiji zaraženo aflatoksinom.
"CETI je dva puta uzorkovao proizvode 'Lazina' u mljekari i jednom u prodavnicama, međutim, ispitivanja su utvrdila da naše mljeko nije zaraženo aflatoksinom", kazao je Đurović za “Vijesti”.
Reporteri "Vijesti" imali su uvid u izvještaj o ispitivanju mlijeka u kojima piše da je utvrđeno da uzorci iz mljekare "Lazine" odgovaraju uslovima propisanim Pravilnikom o dozvoljenim količinama teških metala, mikotoksina i drugih supstanci u hrani.
Glavni tehnolog u mljekari Ivana Teljanović tvrdi da u Crnoj Gori postoji mala opasnost od aflatoksina u mliječnim proizvodima, jer se ishana grla ne temelji samo na koncetrovanoj hrani.
"Način hranjenja kod nas se razlikuje od onog u Srbiji. Tamo se kravama uveliko daju koncentrati i žito, dok se kod nas ishrana više zasniva na autohtonoj organskoj hrani, sijenu i travi sa domaćih pašnjaka", kazala je Teljanovićeva.
Kazala je da najmanje dva puta mjesečno šalju mlijeko na analize, kako bi spriječili štetne pojave.
"Stalno radimo sa kooperantima i edukujemo ih o načinu ishrane i kvalitetu mlijeka, što se odražava na naš proizvod. Od 2005. počeli smo sa uvozom koncentrovane hrane firme Gebi iz Čantavira, koja se pokazala kao najbolja u regionu, i tako poboljšali kvalitet naših proizvoda. Svako ko želi da postane naš kooperant mora posjedovati veterinarsku potvrdu da su mu grla zdrava i da je mlijeko zdravo, što prvih mjesec dana provjeravaju naši stručnjaci", rekla je Teljanovićeva.
Traže potvrde da je stočna hrana zdrava
Đuranović je kazao da ni u koncentrovanoj hrani nema opasnosti od pojave kancerogenog toksina, jer od pojave aflotoksina u Srbiji, kompanija uz svaku isporuku mora da pruži i izvještaj da hrana nije zaražena.
Odluku Vlade o povlačenju svih mliječnih proizvoda sa tržišta smatra opravdanom, iako je zaraženo bilo samo trajno mlijeko.
"Uvijek sam za preventivno djelovanje i čim se utvrdilo da je mlijeko u prodavnicama zaraženo, ispravno je bilo da se povuče sve, jer uvijek postoji opasnost da se zaraza proširi", kazao je Đuranović.
Iz Ministarstva poljoprivrede su takav postupak opravdali time da žele da utvrde uzrok problema, ali iz tog resora nijesu bili upoznati sa tim da se u nekim mljekarama proizvodnja nastavila.
"Proizvodnja mlijeka krenuće onda kada bude bezbjedna", rekao je Petar Ivanović, čelnik vladinog resora za poljoprivredu, koji je rekao da prema njegovim informacijama svi poštuju zabranu proizvodnje.
"Proizvodnja mlijeka krenuće onda kada bude bezbjedna", rekao je Petar Ivanović
“Srna” se sprema za buduće probleme
Pojedini proizvođači već razmišljaju o tome kako da se ovakva situacija ne ponovi u budućnosti, pa mljekara "Srna" iz Nikšića planira da nabavi opremu za otkivanje štetnih materija koje se mogu naći u gotovom proizvodu. Mašina vrijednosti desetak hiljada eura trebalo bi da stigne za deset dana.
"Nabavkom te mašine radili bismo analize na mikotoksine u stočnoj hrani i mesu čime bismo pomogli našim kooperantima, jer jedna analiza na ovu vrstu mikotoksina je 110 eura po uzorku. Reagovali bismo preventivno a rezultati bi bili gotovi za nekoliko sati. Na taj način mi bismo bili direktno odgovorni ako bi se nešto od kontaminiranih proizvoda našlo na tržištu. Iako to nije naša obaveza, željeli smo i da na ovaj način zaštitimo potrošače", kazala je direktorica Zorka Šljukić.
Pokazala je analize njihovih gotovih proizvoda, kao i pojedinačne analize stočne hrane kooperanata, koje se obavljaju dva puta mjesečno u akreditovanih laboratorijama u Podgorici, koje su dokaz da su proizvodi i hrana ispravni.
"Odluka Ministarstva je preventivna i podrazumijeva da se reaguje prije pojave nečega. Striktno ćemo se pridržavati te odluke, iako ćemo i mi i proizvođači imati gubitke zbog toga. Tu su i gubici koji će nastati kasnije zbog pogrešne percepcije građana i straha da jedno vrijeme kupuju mlijeko", kazala je direktorica mljekare koja ima više od 600 kooperanata a dnevno proizvodi do 16 tona mlijeka.
Zašto se čekao zadnji trenutak?
Prekid proizvodnje pogodio je i farmere, pa je jedan od vodećih farmera u Crnoj Gori Aleksa Kostić iz nikšićke Župe smanjio "dnevnu porciju" stočne hrane za 50 krava muzara za više od polovine.
Daje kravama manje hrane: Aleksa Kostić
"Stočnu hranu sam prepolovio na 50 odsto, a možda ću i za 70 odsto, kako bih imao manje mlijeka i time trpio manju štetu. Moramo ispitati hranu da znamo šta pijemo. Ono što ne mogu da shvatim je zašto se čekao zadnji sekund. Mislim da je neko bio nadležan i ranije jer se o tom kukuruzu iz Srbije pričalo i prije nekoliko mjeseci. Za ovo što se sada dešava nije kriv niko od proizvođača. Krivac je neko drugi i ovoga puta će se valjda znati ko je to ali štetu ćemo platiti mi proizvođači, kao i prerađivači", kazao je Kostić koji na farmi ima 200 grla, a uskoro će taj broj biti povećan za još 50 muzara.
Do sada je Kostić mljekari "Monte bianco" isporučivao 800 litara mlijeka dnevno, dok će sada ta količina biti prepolovljena.
"Svi smo mi zaduženi kod banaka i pitanje je šta će sa nama biti sjutra. Međutim, čini mi se da će ta šteta biti mnogo veća, jer je narod u panici i trebaće mu vremena da prebrodi srah i nastavi da kupuje mlijeko", smatra Kostić koji je, dok se ne utvrdi ispravnost koncentrata "Gebi" iz Srbije, kojeg godinama koristi, odlučio da kravama daje samo sijeno.
A ako se pokaže da se alfatoksin nalazi i u sijenu, mada ne vjeruje u tu konstataciju, ne zna šta će dalje da radi.
"Svi smo mi zaduženi kod banaka i pitanje je šta će sa nama biti sjutra"
Tako ne smatraju nadležni iz Ministarstva poljoprivrede i Veterinarske uprave. Ministar poljoprivrede Petar Ivanović juče je kazao da su na putu da otkriju uzroke ove pojave kod crnogroskih proizvođača, a da se sumnja da je u pitanju kontaminirana stočna hrana.
Uvezena hrana nije kontaminirana
Direktorka Veterinarske urave Biljana Blečić kazala je da se za ishranu životinja ne koristi samo ono što je uvezeno, posebno kukuruz, već da se ishrana najviše zasniva na sijenu.
"Ono što sada negdje prepoznajemo da može biti problem jeste da postoji mogućnost da zbog neadekvatnog čuvanja, usljed čestih kiša, možda je na pojedinim gazdinstava došlo do pojave buđavosti sijena, a te plijesni proizvode aflatoksine", rekla je ona.
Privremena obustava proizvodnje u Crnoj Gori pokrenuta je da bi identifikovali da su sa svih linija u Crnoj Gori provjerene i bezbjedne sirovine sirovog mlijeka.
"Ne postoji nikakva ni teoretska mogućnost da je hrana koja je uvezena u septembru i avgustu za potrebe naših proizvoiđača kontaminirana. Ta hrana je provjeravana a to je bio period kada je korišćen kukuruz iz 2011. godine", kazala je ona. Ukoliko se obustavi ishrana životinje kontaminiranom hranom potrebno je tri dana da se iz mlijeka eliminiše aflatoksin.
Do kada bi privremena zabrana proizvodnje mogla trajati, moglo bi se saznati već danas, budući da je ministar poljoprivrede najavio da će biti poznati rezultati analiza Centra za ekotoksikološka ispitivanja.
Ivanović je kazao da se rezultati objavljuju onda kada se uradi minimalan broj serija koji ga potvrđuju.
"Nama jedan pokazatelj ne znači ništa ukoliko se on ne potvrdi u nizu uzastopnih istraživanja. I da ne bismo rizikovali da dobijemo rezultate koji mogu potvrditi da postoji problem kod proizvođača, obustili smo proizvodnju kod svih. Ja zdravlje, posebno djece, neću stavljati poslije biznisa ili bilo čijeg profita. Koliko god bude potrebno sačekaćemo dok ne dobijemo rezultate", rekao je on.
Ivanović je napomenuo da je sve mlijeko koje se trenutno nalazi u prodavnicama bezbjedno za upotrebu.
Direktorica Veterinarske uprave je saopštila da nema govora o propustu nadležnih organa da identifikuju problem, jer su kontrole rađene i ranije, i to metodom slučajnog uzorka.
Aflatoksin izmislio uvoznički lobi?
Pojava aflatoksina u mlijeku u Srbiji je izazvala polemiku Vlade i opozicije, pa prvi negiraju "toliku toksičnosti" a drugi traže ostavke.Iz Vlade Srbije juče je saopšteno da je mlijeko ispravno, te da se netačnim informacijama želi stvoriti prostor za genetski modifikovanu hranu (GMO).
Ministar poljoprivrede Goran Knežević optužio je, kako je rekao, uvoznički, monopolistički i politički lobi, za trenutnu krizu na tržištu mlijeka i poručio da će za to neko sigurno odgovarati, makar to bio i on lično.
Mljekare iz Srbije smatraju da se problem sa mlijekom javio zbog strogih pravilnika koji nijesu usklađeni sa stvarnošću na farmama
Mljekare iz Srbije smatraju da se problem sa mlijekom javio zbog strogih pravilnika koji nijesu usklađeni sa stvarnošću na farmama. Proizvođači smatraju da je trebalo uraditi opsežno istraživanje i analizu, te da je vjerovatno riječ o “obračunu sa mljekarskom industijom”. Ministarstvo poljoprivrede Srbije je zatražilo od Vlade da kukuruz iz robnih rezervi bude podijeljen ugroženim proizvođačima, kao i sredstva za jedinjenja koja bi u zatrovanom kukuruzu smanjila nivo toksina. Tvrde da bi na taj način kriza mogla da bude riješena za nekoliko dana”.
Prvu informaciju o povećanoj koncentraciji aflatoksina u mlijeku objavio je vojvođanski pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Jušić. Hrvatski proizvođač Dukat, koji je prošle sedmice bio na udaru zbog povećane koncentracije afltatoksina, obustavio je otkup svježeg mlijeka sa 180 farmi u istočnoj Hrvatskoj.
Svi mliječni proizvodi su pod lupom
Ministar Predrag Ivanović kazao je da do sada niko nije dovodio u pitanje analize crnogorskih laobratorija, te da nemaju razloga da ne vjeruju u vjerodostojnost rezultata. "Ukoliko neko sumnja u referentnost laboratorija, neka to javno kaže, pa ćemo slati nalaze negdje drugo.
Naše laboratorije su referentne da daju nalaze. To nije toliko komplikovana procedura, mi već razmišljamo o tome da uvedemo pravilo kod proizvođača mlijeka redovnu kontrolu putem uređaja", rekao je on. Problem se , kako je kazao, ne može prenijeti na meso, dok su analize drugih mliječnih proizvoda u toku, i da za sada nema razloga za zabrinutost.
Ivanović: Mlijeko u prodavnicama je bezbjedno za upotrebu >>>
Mini laboratorije dobro rješenje
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Dragoljub Nenezić smatra da su zdravstvena bezbjednost proizvoda i zdravlje građana nešto što ne smije imati kompromis, ali i upozorava da proizvođači i prerađivači nijesu krivi za situaciju u koju bi se mogli naći. Pošto će proizvođači, ni „krivi ni dužni“, pretrpjeti znatne gubitke usljed restrikcije u otkupu, Nenezić smatra da bi država trebalo da im isplati odgovaraju nadoknadu.
„Pouka koju iz ovoga svi moramo izvući je da moramo nabaviti mobilne mini laboratorije koje mogu da potvrde prisustvo nekih od zagađivača hrane. Te laboratorije bi se nalazile na granicama a morala bi se kontrolisati svaka isporuka stočne hrane, bez obzira na to o kojoj količini je riječ. Ovo kažem iz razloga što analize mogu da traju dva-tri dana a mobilna laboratorija na granici bi bila jedno od dobrih rješenja“, smatra Nenezić.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kazao je, međutim, da će nakon završetka govoriti o eventualnim troškovima proizvođača, koji su nastali privremenom obustavom proizvodnje.
"Ne želim da obećam bilo kakvu nadoknadu, ali ćemo staviti na papir kako su nastali troškovi, čija je odgovornost u lancu i vidjeti što se može uraditi", rekao je on.
Galerija
Bonus video:
