U Registru jahti Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore upisana su 93 broda koja svojim karakteristikama spadaju u kategoriju jahti.
Prema crnogorskim zakonima, jahtom se smatraju “plovni objekti namijenjeni za razonodu, sport i rekreaciju, dužine veće od sedam metara, a koja nijesu angažovana u međunarodnoj trgovini i koja prevozi do 12 putnika”.
Iako je Registar jahti prije nekoliko godina uveden u cilju stvaranja “podsticajnog ambijenta za razvoj jahtinga i elitnog nautičkog turizma”, pa je s tim u vezi donijet i poseban Zakon o jahtama koji vlasnicima tih objekata daje niz povoljnosti, crnogorsku zastavu još ne vije nijedno od tih plovila koje bi dimenzijama spadalo u kategoriju mega-jahti.
Mega-jahtom se smatraju plovila za sport razonodu i rekreaciju, duža od 80 stopa - 24,38 metara.
Toj “magičnoj granici” koja odvaja pravi luksuz i raskoš na moru od ”običnih” jahti, najviše se u crnogorskom registru, približila 23,34 metra duga jahta “Itaca”, upisana na ime crnogorskog državljanina Marina Čonča.
Pored crnogorskih državljana – fizičkih lica i preduzeća registrovanih u Crnoj Gori, u crnogorskom registru jahti ima dosta plovila koja su u vlasništvu stranaca i stranih kompanija.
Tako je 19 jahti koje viju zastavu Crne Gore, vlasništvo državljana Rusije, a po jedan brod posjeduju državljani Hrvatske, odnosno BiH.
Među vlasnicima brodova upisanih u Registar jahti Crne Gore su i osobe, odnosno preduzeća iz Južnoafričke Republike, Belizea, Paname, Italije, Velike Britanije, Albanije, Kipra, Kazahstana i Švajcarske.
Najbrojniji stranci koji registruju jahte pod crnogorsku zastavu su državljani i pravna lica iz Srbije
Najbrojniji stranci koji registruju jahte pod crnogorsku zastavu su državljani i pravna lica iz Srbije koji su vlasnici ukupno 23 broda upisana u crnogorski registar.
Među njima je i jahta “Nautilus I”, duga 8,25 metara, čiji je vlasnik Miroslav Mišković.
Jahte prema evidenciji Uprave pomorske sigurnosti, posjeduju i neke crnogorske ugostiteljske i poljoprivredne kompanije. Tako je HTP “Vile Oliva” iz Petrovca, vlasnik devetometarskog broda “Vile Oliva”, akcionarsko društvo “UTIP Crna Gora” iz Podgorice vlasnik je 15 metara duge jahte “Baki”, dok je kompanija “13. jul - Plantaže” upisana kao vlasnik 8,23 metra duge jahte “Jezero”.
Mank nije želio da plaća simbolične takse
Jedina do sada upisana mega-jahta pod crnogorskom zastavom bila je 38 metara duga “Golden Eagle” - Zlatni orao, kanadskog milijardera i vlasnika Porto Montenegra, Pitera Manka.
On je međutim, nakon samo nešto više od pola godine provedenog pod crnogorskom zastavom, svoj brod ispisao iz crnogorskog i upisao u Registar jahti britanske ostrvske državice Isle of Man. Kako je to svojevremeno objašnjeno iz Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, razlog za odlazak Mankove jahte iz crnogorskog registra bilo je ograničenje broja putnika na 12 iznad kojeg se, po domaćem zakonu, plovni objekti počinju smatrati putničkim brodovima, a time podliježu i mnogo strožim tehničkim propisima i pregledima.
U prevodu, kanadski milijarder nije želio da državi u kojoj razvija biznis sa prodajom stanova u Porto Montenegru, svake godine plaća po 1.200 eura registracione naknade za “Zlatnog orla”, kao ni druge simbolične takse za tehnički pregled broda.
Naknade do 1.200 eura
Po Zakonu o jahtama, za upis jahte u crnogorski registar i obnovu papira, što se radi svake treće godine za jahte koje prevoze do 12 putnika, odnosno jednom godišnje za brodove većeg putničkog kapaciteta, plaća se 350 eura za brod dužine od sedam do 12 metara, što je manje nego što košta godišnja registracija prosječnog porodičnog automobila.
Ta naknada za jahte dužine od 12 do 17 metara iznosi 500 eura, za brodove od 17 do 24 metra cijena je 800 eura, dok za sve jahte preko 24 metra dužine naknada iznosi 1.200 eura. Te cijene usvojene su još 2007. kada je Zakon o jahtama donijet i do danas nisu mijenjane.
Galerija
Bonus video:
