Od početka primjene Zakona o prekršajima, pa do 23. januara 2013. godine, ovlašćene službe su izdale 216.813 prekršajnih naloga, izrečeno je novčanih kazni u iznosu od 8.642.352 eura, a naplaćeno 4.817.460 eura.
To piše u informaciji o izdatim prekršajnim nalozima, koja je razmatrana na posljednjoj sjednici Vlade.
Zakon o prekršajima donijet je u decembru 2010. godine, a njegova primjena je počela od 1. septembra 2011.
Izračunato prosječno vrijeme postupanja u predmetu područni sudova za prekršaje je 161 dan, dok je kod osnovnih sudova 345 dana
"Međutim, imajući u vidu iznos naplaćenih novčanih kazni od 4.817.460 eura ili 55,74 odsto i iznos nenaplaćenih novčanih kazni od 3.824.891 eura, može se zaključiti da se postupak izvršenja, na način propisan zakonom, još nije počeo primjenjivati. Prema podacima koji su dostavljeni od jednog broja ovlašćenih organa, do sada je postupak izvršenja započeo mali broj organa i još nijesu postignuti odgovarajući rezultati", piše u dokumentu.
Dodaje se da izuzetak predstavljaju, Poreska uprava i Uprava Carina.
"Jedan od problema sa kojim se suočavaju ovlašćeni organi, prilikom sprovođenja postupka prinudne naplate, je izostanak povratne informacije, od strane subjekata koji su obavezni da postupe po naredbi nadležnog organa, o izvršenoj naplati ili o razlozima nepostupanja po naredbi za izvršenje", navode autori.
Ipak u drugom dokumentu, Analizi o radu prekršajnih sudova po novom Zakonu, ističe se da je rok od godinu isuviše kratak za konačne ocjene i da se primjena novog propisa treba pratiti do kraja 2013. - posebno ako se uzmu u vidu njihove nadležnosti i broj neriješenih predmeta na početku izvještajnog perioda.
Prema tom dokumentu, izračunato prosječno vrijeme postupanja u predmetu područni sudova za prekršaje je 161 dan, dok je kod osnovnih sudova 345 dana.
"Rezultati Analize su pokazali da bi postojeću mrežu organa za prekršaje trebalo racionalizovati, s obzirom na to da preveliki i neodgovarajući broj područnih organa za prekršaje u odnosu na veličinu države i broj stanovnika, ne dovodi do postavljenog cilja efikasnosti i efektivnosti a istovremeno zahtijeva određena finansijska sredstva za njihov rad i funkcionisanje. Nova mreža organa za prekršaje odnosno sudova koji će voditi prekršajni postupak trebala bi da obezbijedi ravnomjernije opterećenje sudova i sudija, bolju organizaciju rada, veću fleksibilnost i ekonomičnost u radu, a sve u cilju jačanja povjerenja građana u pravosuđe", ocjenjuje se u dokumentu.
Prema podacima iz Analize - u Crnoj Gori radi 17 Područnih organa za prekršaje i Vijeće za prekršaje, a budžet prekršajnih organa za 2011. je iznosio 501.782 eura, a za 2012. - 552.110 eura
"Analiza je pokazala da priliv predmeta u nekim područnim organima za prekršaje nije dovoljan za puni obim posla jednog sudije, da postoji velika nesrazmjera u opterećenosti po jednom sudiji i kreće se od 205 predmeta u Područnom organu za prekršaje Žabljak do 1.764 u Područnom organu za prekršaje Kotor", navodi se u dokumentu.
Predlaže se da se preispita status pojedinih prekršajnih sudova, a da kriterijum bude priliv od 3.000 predmeta godišnje na tri sudije.
“Neophodno je uraditi još jednu analizu na osnovu praćenja projektovanih i ostvarenih efekata, nakon ćega bi se pristupilo normativnom uređenju nove mreže sudova nadležnih za vođenje prekršajnog postupka. Tokom ovog procesa, posebnu pažnju treba posvetiti kadrovskim pitanjima, posebno u pogledu novih izbora sudija i zapošljavanja službenika i namještenika u organima za prekršaje i očekivanih smanjenja, koja treba da prate planiranu racionalizaciju mreže organa za prekršaje, što svakako treba stalno pratiti”, navodi se u dokumentu.
Prema podacima iz Analize - u Crnoj Gori radi 17 Područnih organa za prekršaje i Vijeće za prekršaje, a budžet prekršajnih organa za 2011. je iznosio 501.782 eura, a za 2012. - 552.110 eura.
Budžet za plate u 2011. godini iznosio je, u neto iznosu, 1.352.426 eura, dok u 2012. godini iznosi 1.487.547 eura. Prekršajni sudovi i Vijeće broje 68 sudijskih mjesta i 169 službenika.
Policija najrevnosnija
U dokumentu, koje je pripremilo Ministarstvo pravde, piše da je najviše novčanih kazni izrekla Uprava policije 5.040,620 eura od čega je naplaćeno 2.626.758.66 eura, zatim Ministarstvo ekonomije 1.140.540 eura od čega je naplaćeno 1.072.820 eura.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja - Inspekcija rada 332.750 eura, od čega je naplaćeno 187.125. eura. Zatim slijedi Poreska uprava 794,115 eura, od čega je naplaćeno 283,858, Komunalna policija Podgorica 615,620 eura, od čega je naplaćeno 239,783. eura, Komunalna policija Budva 71,000 eura od čega je naplaćeno 45, 240 eura.
U dokumentu se konstatuje da je statistika pokazala da jedan broj jedan broj ovlašćenih državnih institucija malo ili uopšte nije izdavao prekršajne naloge, uprkos tome što su ih zadužili.
Galerija
Bonus video:
