Predstavnici Građanske alijanse, Unije slobodnih sindikata Crne Gore i Foruma MNE zatražili su od Ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića da u Predlogu izmjena Zakona o izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju budu izmijenjena rješenja koja se tiču biranja i razriješavanja direktora javnih ustanova, ističući da se radi o netransparentnoj proceduri.
U otvorenom pismu koje su Edina Hasanaga Čobaj Bubanja, Srđa Keković i Elvira Hadžibegović poslali Stijepoviću tržali su i obezbjeđivanje principa besplatnog obrazovanja kroz nabavku udžbenika za sve učenike osnovnih škola po prihvatljivim uslovima.
"Način biranja direktora obrazovnih ustanova nije u skladu s procesima transparentnosti, depolitizacije, uključenosti svim zaintersovanih grupa i proklamovanom načelu decentralizacije u Crnoj Gori", upozorili su oni.
Kako su saopštili prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju osnivač, a to je u najvećem broju slučajeva Vlada Crne Gore odnosno Ministarstvo prosvjete, bira i razrješava direktora obrazovne ustanove.
Time se umanjuje uticaj i značaj školskih odbora u postupku izbora i razrješenja direktora i njihova funkcija svodi se na tehničko raspisivanje konkursa. Oni su naveli i da u školskim odoborima većinu imaju predstavnici Vlade nego zaposlenih, socijalnih partnera, roditelja, učenika i lokalne samuprave.
U školskoj 2012/2013 godini crnogorske škole pohađa 68.593 učenika, a pravo na besplatne udžbenike imaju samo djeca korisnici prava na materijalno obezbjeđenje porodice
Pored transparentnijeg izbora direktora škola tražili su i da se u stvarnosti primijeni pravo učenika osnovnih i srednjih škola na besplatno obrazovanje.
Kako su naveli roditelji su izloženi velikim troškovima za kupovinu neophodnih udžbenika čije cijene nijesu prilagođene socio-ekonomskom standardu i često su višestruko veće od iznosa potrebnih za izradu i njihovo štampanje.
Oni su predložćili da se u rješavanje tog problema krene postepeno, obezbjeđujući udžbenike prije svega za socijalno ugroženu djecu, prvake, a onda za osnovce kojima je obrazovanje obavezno.
Preporučili su i da je potrebno planski obezbijediti naredne generacije učenika, kao i da se ne smije dozvoliti prostor za stvaranje profita i zarađivanje na račun djece, a enormno visoke cijene udžbenika potrebno je sniziti i prilagoditi tržišnim.
Kako su saopštili potrebno je razmotriti i korišćenja običnog papira za štampu radnih svesaka, kao i uvođenje ormarića u školama.
U školskoj 2012/2013 godini crnogorske škole pohađa 68.593 učenika, a pravo na besplatne udžbenike imaju samo djeca korisnici prava na materijalno obezbjeđenje porodice, djeci bez roditeljskog staranja koja se nalaze na porodičnom smještaju, djeci koja su smještena u ustanovama socijalne i dječije zaštite, djeci sa smetnjama u razvoju koja pohađaju posebne vaspitno-obrazovne ustanove ili su uključena u redovan vaspitno-obrazovni proces i romskoj djeci.
Direktore u regionu biraju školski odbori
Crna Gore predstavlja izuzetak u regionu kada je u pitanju stepen centralizacije u obrazovnom sistemu.
"Za razliku od crnogorskih školskih odbora, hrvatski školski odbori su raznoliki u svom članstvu i bez dominantog uticaja osnivača, dok u Evropi centralizacija kakva je u Crnoj Gori, ne postoji nigdje"
Kako su kazali iz tih organizacija slično je i u Albaniji gdje osnivač formalno bira direktora obrazovne ustanove nakon detaljne evaluacije predloženih kandidata od strane komisije koja uži krug kandidata prosljedjuje osnivaču na odlučivanje.
"U Bosni i Hercegovini na nivou kantona se odlučuje način izbora odnosno procedure koje će se koristiti kada je u pitanju izbor i razrješavanje direktora obrazovnih ustanova. U tom pravcu u kantonu Tuzla ostvaren je napredak a decentralizacija uspostavljena na taj način što su ovlašćenja prenijeta sa ministra na školske odbore“, navodi se u pismu.
U susjednoj Hrvatskoj školski odbor je taj koji raspisuje konkurs, ali i imenuje direktora obrazovne ustanove uz saglasnost ministra.
Kako su kazali za razliku od crnogorskih školskih odbora, hrvatski školski odbori su raznoliki u svom članstvu i bez dominantog uticaja osnivača, dok u Evropi centralizacija kakva je u Crnoj Gori, ne postoji nigdje.
Bonus video:
