“Dukatovo” mlijeko se prodaje u Podgorici, prodaje se i vrsta sa 2,8 odsto mliječnih masti, ali u prodavnicama uvjeravaju da nije riječ o spornim serijama u šta su se juče, na desetak mjesta, uvjerili reporteri “Vijesti”.
Nakon obavještenja čitalaca, reporteri su na policama novootvorenog marketa na Koniku naišli na “Dukatovo” mlijeko iste vrste kao i sporne serije koje je zabranilo Ministarstvo poljoprivrede zbog sumnje u povećanu koncentraciju afla toksina M1.
Izvršni direktor HDL “Laković” Predrag Tomović kazao je “Vijestima” da su obavili kontrolu svih marketa i da su sumnjive serije tog mlijeka povučene iz prometa.
“Mlijeko iz tetrapak ambalaže je ispravno i zato se nalazi na policama. Iz prodaje je povučeno 'Dukatovo' mlijeko u bocama”, objasnio je Tomović.
Iz Uprave za inspekcijske poslove ranije je saopšteno da inspektori uzimaju uzorke spornih partija mlijeka, koje će poslati u Centar za ekotoksikološka ispitivanja.
Prodavci prate medije
Dvije vrste „Dukat“ mlijeka, prvo sa 2,8 odsto masnoće i vitaminom „D“ i drugo „Dukat Plus“ sa 7 vitamina, još se može kupiti u prodavnici „Spektakular Bis“ i u marketu „Roda“ u podgoričkom naselju Zagorič.
Radnik „Bisa” Milan Brujić rekao je reporterima “Vijesti” da ih nadležne ispekcije još nijesu obavijestile da moraju povući hrvatsko mlijeko.
„Nadležni nas nijesu obavijestili niti znamo koju vrstu mlijeka nije dozvoljeno prodavati. Saznali smo iz novina da postoji problem i zabranjene vrste. Koliko smo upoznati, zabranjeno je ono čiji je rok trajanja do marta, a u prodavnici nudimo mlijeko sa rokom do 17. 04“, rekao je Brujić. Nijesu samo toskini mogući problem sa mlijekom.
U prodavnici “Planet” na Zlatici imali su „Dukat“ u ponudi dok nijesu dobili obavještenje da se mora povući iz prodaje. U marketu „Cvilin“ u Maslinama saopštili su da je sporno mlijeko juče povučeno iz ponude.
Stručnjaci kažu da je sporni afla toksin povezan s nastankom karcinoma jetre i česta je pojava u vlažnim krajevima gdje se konzumira puno žitarica.
Riječ je o otrovu koji je vrsta buđi. Kontaminaciju mlijeka hrvatskih proizvođača uočili su veterinarski inpektori BiH prilikom uvoza mlijeka iz Hrvatske.
Direktor ovlašćenog zastupnika Dukata za Crnu Goru “Škorpion”, Peđa Dangubić, ranije je saopštio da za potrošače u Crnoj Gori nema straha, jer oni već neko vrijeme ne uvoze UHT mlijeko iz te države, već iz Srbije i BiH.
Crnogorsko ministarstvo je naložilo da se sa polica povuče mlijeko proizvođača “Vindija” sa 2,8% mliječne masti sa rokovima trajanja do juna 12, 13, 19, 20, 23, 24, 25, 26.
Stručnjaci kažu da je sporni afla toksin povezan s nastankom karcinoma jetre i česta je pojava u vlažnim krajevima gdje se konzumira puno žitarica
Sporna su i mlijeka sa 0,9% mliječne masti sa rokom trajanja 25. 06. 2013, kao i UHT (homogenizirano i sterilizirano) mlijeko 2,8% mliječne masti, sa rokom trajanja 24. i 31. maja. Povučeno je Dukatovo trajno mlijeko sa 2,8% mliječne masti sa rokom trajanja 25. aprila i trajno mlijeko “Lagano jutro” sa rokom trajanja do 20. juna.
Problem su i antibiotici
Prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da u Crnoj Gori postoji problem i u sirovom mlijeku, odnosno da u uzorcima postoji više antibiotika nego u uzorcima u inostranstvu. Dok se u razvijenim zemljama antibiotici pronađu u 0,5 do 1 odsto uzorka sirovog mlijeka, u Crnoj Gori taj procenat je makar duplo veći i ide do 2 odsto.
Prošle godine je testirano 4.300 ispitanih uzoraka u Laboratoriji za mljekarstvo Biotehničkog fakulteta. Dok se još baratalo preliminarnim rezultatima prof. dr Slavko Mirecki, šef laboratorije rekao je “Vijestima” da nijesmo daleko od evropskog prosjeka “ali još nijesmo u tim okvirima”.
Profesor je kazao da je Laboratorija inicirala kod Ministarstva poljoprivrede izmjenu Uredbe o kriterijumima i načinu određivanja otkupne cijene sirovog mlijeka iz 2003. godine. Traži se da, osim standardih analiza na prisustvo masti, proteina, bakterija... obavezna budu i testiranja prisustva antibiotika.
“Sad je malo nezgodno vrijeme, jer je ekonomska kriza, pa bi bio problem i za mljekare kako obezbijediti novac za analize. Analiza jednog uzorka nije skupa, ali kada neko ima 2.000 – 3.000 uzoraka mjesečno, to predstavlja značajan trošak”, kazao je Mirecki.
Takva testiranja standard su u razvijenim državama, gdje se bar jednom mjesečno kontroliše prisustvo antibiotika u mlijeku.
“Razvili smo metodu po ISO standardu, što znači da kako se radi u Danskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenijoj državi, radi se i kod nas. Metoda je akreditovana i spremni smo da odradimo taj posao”, kazao je on.
On objašnjava da antibiotici u mlijeko dospijevaju liječenjem krava i drugih mliječnih životinja od upala vimena, ali i drugih upalnih procesa.
“Problem je u tome da je neophodno sačekati period od zadnjeg uzimanja lijeka, otprilike 5-10 dana, zavisno od karence lijeka, tj. perioda za koji se lijek izluči iz tijela. Ukoliko proizvođač mijeka ranije preda mlijeko takve krave, ono će u sebi imati antibiotike”, kazao je on.
“Razvili smo metodu po ISO standardu, što znači da kako se radi u Danskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenijoj državi, radi se i kod nas"
Rukovodilac Laboratorije mljekarstva je kazao da takvo mlijeko može da utiče na zdravlje ljudi, jer se ti antibioci vremenom akumuliraju u organizmu i izazivaju rezistenciju mikroorganizama.
“Mikroorganizmi koji se nalaze u organizmu i oko nas, adaptiraju se na antibiotik. Postaju rezistentni i kada u jednom trenutku bukne infekcije, ako koristimo antibiotik, on je manje ili uopšte nije efikasan”, kazao je Mirecki.
Godine 2011. analizirana su 53.824 uzorka sirovog mlijeka na parametre hemijskog kvaliteta. Kvalitet mlijeka je, kako su pokazali rezultati analiza Laboratorije, dobar. Sadržaj masti, prosječno četiri odsto i proteina 3,2 procenta, odgovaraju vrijednostima u Pravilniku o kvalitetu mlijeka.
Galerija
Bonus video:
