Skupštinski Odbor za antikorupciju zakazao je za sjutra kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca, Ranke Čarapić i direktora Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Predraga Mitrovića, u vezi sa privatizacijom Telekoma.Odbor je krajem decembra donio odluku da obavi kontrolno saslušanje Čarapić i Mitrovića. Odbor tada o tom pitanju nije glasao već je iskoristio poslovničku odredbu da se kontrolno saslušanje, na osnovu predloga trećine članova parlamentarnog radnog tijela, održi po automatizmu.U Crnoj Gori je sredinom prošle godine počeo da radi Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma, koji je, između ostalih, saslušao Čarapić i Mitrovića i dostavio Skupštini tehnički izvještaj o radu, koji sadrži sve aktivnosti koje su sprovedene u prethodnom periodu, ali ne i predlog mjera koje po ocjeni Anketnog odbora parlament treba da preduzme, u skladu sa Ustavom i zakonom.Krajem prošle godine Dojče Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona dolara u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.SEC je optužio bivše direktore Mađar Telekoma da su dvojici funkcionera crnogorske Vlade i "sestri visokog Vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom" platili 7,35 miliona eura mita u procesu privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. godine.Pred Okružnim sudom u Njujorku održano je 18. januara posljednje ročište po tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) protiv tri bivša direktora Mađar telekoma koji su, kako se navodi u tužbi, 2005. godine korumpirali zvaničnike crnogorske i makedonske Vlade.Sudija Okružnog suda u Njujorku, Ričard Saliven u narednom periodu će razmotriti sve argumente koje je dobio od od predstavnika SEC-a.SEC treba da dokaže da su nekadašnji čelnici Mađar Telekoma, Elek Štraub, Tamaž Marvai i Andraš Balog, nanijeli štetu američkoj berzi jer su, u periodu kada se ta kompanija kotirala na njoj, iz budžeta firme potplatili neimenovane zvaničnike u dvije zemlje.
Bonus video:
