Dok god je socijalna pomoć na postojeći način regulisana, nezavidna situacija u kojoj se nalazi sve više familija na egzistencijalnom rubu, kojima je isključena struja jer nemaju novca da je plate, ostaće nepromijenjena.
U ovakvim i sličnim situacijama ugroženi građani bi trebalo da računaju na pomoć države i lokalne samouprave, koja je, prema ocjenama iz civilnog sektora, nedovoljna.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, pak, nijesu konkretno odgovorili na pitanje ko je zadužen da građanima pomaže u takvim situacijama i da li su postojeći mehanizmi dovoljni.
Iz kabineta ministra Predraga Boškovića su samo nabrojili norme o visini socijalne pomoći, podsjećajući da na osnovu toga imaju pravo na subvencionirane račune za struju.
Predrag Bošković
Što se dešava kada se dug za struju nagomila, pa onda EPCG gasi struju socijalno ugroženim familijama, naročito samohranim majkama, ni riječi.
Mirjana Radović iz Akcije za ljudska prava ukazuje da bi izrada Socijalnih kartona, koje je najavio Bošković, trebalo da omoguće pravičnu raspodjelu pomoći, kako bi se precizno utvrdilo kojim osobama je ona zaista neophodna.
"U prvom redu su to siromašni, samohrani roditelji sa djecom sa posebnim potrebama ili drugim zdravstvenim tegobama. I pored subvencija do 50 odsto, koje socijalno ugroženi korisnici mogu ostvariti, visina socijalnih davanja, konkretno MOP-a (socijalno davanje: materijalno obezbjeđenje porodice koje maksimalno iznosi 120,70 eura), nije dovoljno da pokrije i subvencionirane račune za struju, posebno u zimskim mjesecima”, rekla je Radović “Vijestima”.
U svim opštinama raste broj korisnika materijalnog obezbjeđenja, a ukupno skoro 23.000 osoba prima tu vrstu pomoći, što je za skoro 2.000 više nego 2011.
"Pravo ostvaruju na način što imaju subvenciju na račun za utrošenu električnu energiju od 40 odsto, i to za iznos računa do 60 eura, a ukoliko je račun bio veći, tada se isti umanjuje za iznos od 24 eura. Pravo na subvenciju koristi prosječno mjesečno oko 13.000 porodica“, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Prema podacima ministarstva, iznos materijalnog obezbjeđenje porodice je od 63,50 do 120,70 eura, lične invalidnine 108, njege i pomoći drugog lica 63, opreme za novorođeno dijete 105, dodataka za djecu od 19 do 31,80 eura.
“Pravo na materijalno obezbjeđenje porodice koristi oko 14.000 porodica sa oko 44.000 korisnika, dok pravo na dodatak za djecu koristi oko 10.000 porodica sa oko 20.000 djece”, rekli su iz Boškovićevog kabineta.
Podaci sa terena pokazuju da konstantno raste broj građana koji primaju socijalne nadoknade.
U svim opštinama raste broj korisnika materijalnog obezbjeđenja, a ukupno skoro 23.000 osoba prima tu vrstu pomoći, što je za skoro 2.000 više nego prije dvije godine.
Mogu djeca da idu u drugu porodicu
Iz Akcije za ljudska prava napominju da bi upravo Ministarstvo rada i socijalnog staranja prvenstveno trebalo da se uključi u rješavanje problema kada nekoj porodici na egzistencijalnom rubu EPCG isključi struju, ali i da bi lokalne samouprave trebalo da pomognu u skladu sa svojim mogućnostima.
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja tvrde da status samohranosti ne podrazumijeva da je porodica materijalno ugrožena
U Ministarstvu rada i socijalnog staranja tvrde da status samohranosti ne podrazumijeva da je porodica materijalno ugrožena, tako da te porodice ostvaruju prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite u skladu sa propisanim uslovima, a koji se odnose na prihode, imovinu i drugo.
“Kao posebno pravo koje je vezano za navedeni status je pravo na smještaj u drugu porodicu, tako da, shodno zakonu, to pravo imaju trudnica i samohrani roditelj sa djetetom do treće godine života djeteta kojem je, usljed socijalnih prilika, potrebno zbrinjavanje i ostvaruje se preko nadležnog centra za socijalni rad. Naknada iznosi 200 eura po članu, na koju se dodaje posebna naknada licu koje pruža smještaj i za dijete dodatak za djecu”, objašnjavaju iz Boškovićevog kabineta.
Neka oporezuju bogatstvo pa će moći da pomognu
Predstavnica Unije slobodnih sindikata Sandra Obradović ističe da je postojanje socijalnih kartona neophodno za identifikaciju potreba stanovništva, a posebno najranjivijih grupa, među kojima su i samohrane majke.
“Ako znamo da je potrošačka korpa skoro 800 eura, prosječna zarada 480 eura, a najniža oko 146 eura, onda je jasno kako žive i preživljavaju, ljudi sa socijalnim primanjima. U svakom slučaju, ta pomoć je nedovoljna i smatram da ozbiljna država treba da svojim građanima obezbijedi dostojan, normalan život”, kazala je ona.
Iz tog sindikata su kazali da je najbolje rješenje koje država može da preduzme kako bi obezbjedila socijalnu zaštitu građana - oporezivanje bogatstva.
Kao moguća rješenja, Obradović je navela i suzbijanje sive ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta, davanje novca iz budžeta u skladu sa realnim potrebama stanovništva, uključivanje u humanitarne akcije.
Galerija
Bonus video:
