Skoro svaki drugi građanin Crne Gore smatra da naporan rad ne mora da vodi uspjehu u životu, jer je to više stvar sreće i veza.
Devet od deset građana smatra da je važno da su dobro povezani sa ljudima na položaju, koji imaju političku moć da bi napredovali u životu, piše u Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka 2012. godine, koji je objavio UNDP.
U Izvještaju, koji je radio tim na čelu s profesoricom Boženom Jelušić, piše da se ljudski resursi dovoljno ne koriste, te da je potrebno preduzimanje brojnih mjera kako bi se stanje popravilo.
U Izvještaju se preporučuje da Vlada mora da sprovede niz intervencija kojima bi osnažila vladavinu prava, transparentnost, odgovornost i povjerenje javnosti u institucije sistema: “Zakonske odredbe o sprečavanju sukoba interesa u javnoj upravi treba djelotvorno sprovoditi”.
Jedna od preporuka je i da građani treba da budu bolje upoznati s važećim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i da ga koriste.
Devet od deset roditelja bi više voljelo da njihovo dijete živi na selu, prigradskom naselju u svojoj kući, sa stalnim poslom i sa dodatnim prihodom od bavljenja poljoprivredom, nego da živi kao podstanar u Podgorici bez sigurnog zaposlenja
“Ljudski kapital igra presudnu ulogu u ostvarenju ciljeva razvoja po mjeri čovjeka. Razvoj po mjeri čovjeka odnosi se na širenje mogućnosti izbora. Ljudski kapital Crne Gore nijesu samo zaposleni, već i nezaposleni, domaćice, siromašni i bogati, djeca, mladi i stari i oni koji će se tek roditi”, piše u Izvještaju.
Ekonomske prepreke, kao što su nesklad vještina zaposlenih, značajne regionalne razlike, nivo ulaganja u istraživanje i razvoj, nizak nivo iskorišćenosti potencijala ljudskog kapitala društveno isključenih grupa, mogle bi se prevazići upravo razvojem ljudskog kapitala Crne Gore.
U Izvještaju su podsjetili na ranije sprovedeno istraživanje koje je pokazalo da četvrtina građana (23,8 odsto) strahuje od gubitke posla u narednih godinu dana, dok trećina zaposlenih (35,7) smatra da nije dovoljno plaćena za svoj posao.
Devet od deset roditelja bi više voljelo da njihovo dijete živi na selu, prigradskom naselju u svojoj kući, sa stalnim poslom i sa dodatnim prihodom od bavljenja poljoprivredom, nego da živi kao podstanar u Podgorici bez sigurnog zaposlenja.
“Ispitanici smatraju da su rasprodati prirodni i ekonomski resursi, tj. da narednoj generaciji nije ostalo dovoljno resursa. Potom ih najviše brine nedostatak materijalnih sredstava za život, korupcija, bolest i ulični kriminal”, piše u tom dokumentu.
Korupcija štetna, ali prihvatljiva
U Izvještaju piše da ljudi u Crnoj Gori shvataju da je korupcija štetna, ali je ipak prihvataju kao dio svakodnevnog života.
“Korupcija je i dalje prisutna u mnogim oblastima.
Smatra se da na formalna i neformalna gotovinska plaćanja otpada značajan dio izdvajanja za zdravstvo.
U obrazovanju, korupcija i druge „neformalne naknade“ ograničavaju mnogim pojedincima pristup uslugama kvalitetnog obrazovanja”, piše u Izvještaju.
Kako dalje piše, uprkos nizu intervencija Vlade na suzbijanju korupcije, građani su još i skloni da “opravdavaju” poklone ili “čašćavanja” u novcu.
Nivo obrazovanja dobar iako je niži nego u EU
"Obrazovni sistem i dalje proizvodi svršene studente sa vještinama koje nisu u saglasnosti sa zahtjevima tržišta rada"
Crna Gora ima dobro obrazovano stanovništvo, ali je opšti nivo obrazovanja niži od onog u zemljama EU, piše u Izvještaju.
“Obrazovni sistem i dalje proizvodi svršene studente sa vještinama koje nisu u saglasnosti sa zahtjevima tržišta rada.
U poređenju sa 2002. godinom, kada je samo 44 odsto ukupnog broja svršenih srednjoškolaca pohađalo univerzitetske programe, 2008. godine broj upisanih studenata povećao se na 108 odsto svršenih srednjoškolaca”, piše u tom dokumentu.
U Izvještaju se dodaje da je korelacija slaba između iznosa opredijeljenog novca i rezultata u smislu zdravstvenog stanja nacije, iako su budžetska izdvajanja za zdravstvo relativno visoka.
“Crna Gora troši više na javno zdravstvo nego druge zemlje sa sličnim nivoima dohotka.
Rashodi sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori su 2008. godine iznosili 14,7 odsto ukupne javne potrošnje, što je iznad prosjeka kad se uporedi sa zemljama EU”, piše u Izvještaju.
Galerija
Bonus video:
