Javni funkcioneri ne vide ništa sporno da njihovi imovinski kartoni i dalje budu dostupni javnosti a sukob između Komisije za konflikt interesa, koja je dužna da objavljuje imovinske kartone, i Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja traži restrikciju kartona, predlažu da riješe oni koji donose zakone.
Koča Pavlović (DF) smatra da javnost ima pravo da zna imovno stanje fukcionera. Za njega je nova praksa Agencije za zaštitu ličnih podataka zabrinjavajuća i suprotna duhu zakona po kome je ta Agencija osnovana, te u temeljnoj koliziji sa evropskim standardima u oblasti zaštite privatnosti.
“Ključna misija Agencije je da zaštiti privatnost 'običnih građana' od prijeteće zloupotrebe državnih organa, a ne da zaštiti državne funkcionere od interesovanja 'običnih građana'. Sudeći po najnovijoj praksi, naša Agencija se pretvara u svoju suprotnost – od zaštitnika privatnosti građana ona sve više postaje zaštitnik privatnosti fukcionera. U državi kakva je naša, u kojoj caruje neodgovornost, nepotizam, konflikt interesa i korupcija, ovakvo ponašanje Agencije predstavlja ozbiljnu prepreku ispunjavanju naše evropske agende”, rekao je Pavlović “Vijestima”.
Prema njegovim riječima „evolucija“ Agencije za zaštitu ličnih podataka posebno brine kada se zna da će baš ona uskoro postati nadležna i za obezbjeđivanje poštovanja prava javnosti da zna – prava na slobodan pristup informacijama.
“Sudeći po novim tumačenjima privatnosti, ona će po svoj prilici nastojati da to pravo građanima što više ograniči i uskrati. Bojim se da će Crna Gora, u liku Agencije, uskoro dobiti zaštitnika netrasnparentnog rada institucija i privatnosti funkcionera”, upozorava Pavlović.
Poslanik SDP-a Damir Šehović je mišljenja da bi imovinski karton svakog javnog funkcionera trebalo da bude dostupan javnosti, jer građani na tu vrstu informacije imaju pravo s obzirom na prirodu posla kojim se kao funkcioneri bave.
“U tom smislu je potrebno napraviti korekciju određenih zakonskih rješenja, kako bi se jasno precizirala pomenuta norma i kako bi se na taj način omogućila njena nesmetana primjena”, ističe Šehović.
Poslanik Pozitivne CG Mladen Bojanić kaže da su javnu funkciju sami izabrali i sve što uz nju ide: “Znali smo da ćemo biti pod lupom javnosti i ne vidim problem u tome. Samim tim što sam prihvatio da se bavim ovim poslom ne vidim problem u tome da se objavljuju i podaci koji bi drugima mogli da smetaju kada je u pitanju privatnosti”.
Direktor DPS-a Tarzan Milošević, takođe, smatra da funkcionerski imovni kartoni treba da budu dostupni javnosti. On je za to da se “apsulutno poštuju oba zakona koje sprovode Komisija i Agencija”.
“Mislim da treba da bude dostupni javnosti, a kada govorite o podacima koji zadiru u privatnost mislim da treba poštovati Zakon o ličnim podacima. Ako postoji sukob između ta dva zakona, onda bi trebalo ministarstvo odnosno donosioci zakona da nađu rješenja kako dva zakona ne bi bili u sukobu”, rekao je Milošević.
Neko hoće da marginalizuje Upravni sud, jedini koji dobro radi
Pavlović ukazuje da odgovornost za ovakvo pozicioniranje Agencije svakako leži na njenom rukovodstvu. “Ova nakaradna i antievropska praksa u dobroj mjeri će biti izazvana nakaradnim zakonodavnim modelom, po kome se jedna ista Agencija pojavljuje kao zaštitnik dva, po prirodi stvari, suprotstavljena prava – prava javnosti da zna i prava ličnosti da traži da se to pravo javnosti ograniči.
Ono što posebno brine jeste što se ovakvim zakonodavnim rješenjem suštinski marginalizuje uloga koju je do sada imao Upravni sud u sporovima nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Kako je taj dosadašnji rad Upravnog suda bio ocijenjen jako pozitivno (tačnije, to je jedini pozitivno ocijenjeni sud u izvještajima EU) – jasno je da su pomenute zakonske izmjene učinjene u cilju smanjivanja osvojenog stepena uvida javnosti u rad državnih organa”, vjeruje Pavlović.
Objavljivanje kartona je osnova za kontrolu vlasti
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Aleksa Ivanović za “Vijesti” je rekao da je objavljivanje informacija o imovnom stanju funkcionera osnovni element u procesu kontrole vlasti i da je od suštinskog značaja za demokratiju. Činjenica je da funkcioneri svojim odlukama, drugim djelovanjem i uticajima mogu pribaviti sebi nezakonitu korist na razne načine.
Primjeri su mnogi, kao neplaćanje komunalija, izdavanje i dobijanje građevinskih dozvola, tenderi, koncesije... Na ovaj način se pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama, društvenim grupama, a na uštrb interesa javnosti ili drugog građanina.
Ovo su svakako slučajevi kada se privatni interes stavlja iznad javnog. Nesporno je da funkcioneri moraju prijaviti svu svoju imovinu Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. Odgovorni su ako to ne učine. Samo prijavljivanje, bez provjere ne samo tačnosti već i načina sticanja imovine, uzrokuje deficit u efikasnosti borbe protiv korupcije”, smatra Ivanović.
On misli da se ne smiju objavljivati informacije koje nemaju nikakve dodirne tačke sa djelovanjem funkcionera, kao što su imovina stečena nasljeđem: “Posebno se ne slažem sa objavljivanjem na sajtu iznosa sredstava po osnovu alimentacije za dijete. Ne vidim nikakvu vezu sa transparentnošću rada funkcionera ili njegovog bračnog partnera, ako se objavi da je njegovo dijete, imenom i prezimenom dobilo npr., 150 eura po ovom osnovu od drugog roditelja. Ovo je kršenje prava na privatnost maloljetnog lica”.
Ivanović podržava inicijativu da se Komisiji koju vodi Slobodan Leković, omogući puna kontrola istinitosti prijavljene imovine i načina njenog sticanja.
Galerija
Bonus video:
