Pet godina bez mirnog sna: Klizište na Podima ne miruje

Pukotine u zidovima su na mnogim mjestima široke više od pola metra, a podovi u kućama pođigniti i po metar
55 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 18.01.2013. 19:56h

Milun Šapić i njegova porodica ovih zimskih dana jedini su stalni stanovnici zaseoka Mištica na Podima u zaleđu Herceg Novog koje je prije pet godina stradalo u klizištu.

Tada su oštećene 24 kuće od kojih mnoge više nijesu za stanovanje.

Pukotine u zidovima su na mnogim mjestima široke više od pola metra, a podovi u kućama pođigniti i po metar.

Mještani od kojih je većina odmah nakon pokretanja klizišta napustila svoje domove i jedno vrijeme živjeli kao podstanari, vratili su se u Mišticu i nastavili život, uz dosta teškoća i problema.

Drugi u kućama borave povremeno ili samo ljeti, a obilaze ih skoro svakodnevno.

Neke porodice, kao Strugari koji stalno žive u selu, dio zime provedu kod kćerke u Beogradu, jer je zbog stalnih kiša, prijetnji od pokretanja klizišta, ali i zbog nefunkcionalne vodovodne mreže, život u Mištici izuzetno težak.

Klizište na Podima ne miruje, pukotine na kućama svakim danom sve su veće i od prvobitnih povećale su se i do 40 centimetara na objektima, do dva metra i više na tlu.

Prema nalazu preduzeća "MI" iz Podgorice koje je angažovala hercegnovska Opština, prvobitno je utvrđeno da je deponija koja je formirana prilikom izgradnje puta Meljine-Petijevići glavni "krivac" pokretanja klizišta.

Deponija od oko 90.000 kubika zauzima površinu od jednog do hektra i po, dubine je od šest do sedam metara i nalazi se iznad sela.

Podgorička firma je uradila i projekat sanacije čiji je prvi dio realizovan postavljanjem šipova.

Opština je, s obrazloženjem da želi da racionalizuje i ubrza sanaciju klizišta, potom angažovala stručnjake sa Rudarskogeološkog fakulteta iz Beograda koji su utvrdili da deponija nije uzrok klizišta.

Stanovnik Mištice Milisav-Mića Knežević ogorčen je na, kako je kazao, bespotrebno bacanje opštinskih para na novu ekspertizu, koju, tvrdi, nije uradio Rudarsko-geološki fakultet, već je "Institut za geomehanička ispitivanja iz Bijelog Polja angažovao profesora Lokina da je uradi".

Podgorička firma je uradila i projekat sanacije čiji je prvi dio realizovan postavljanjem šipova

Knežević je naveo da je ekspertizu klizišta firme "MI" potvrdilo šest doktora nauka geološke struke Instituta za puteve Srbije, kao i profesori Građevinskog fakulteta iz Podgorice.

Ali, bez obzira na stručnu polemiku, ono što najviše zabrinjava, ističe Knežević, je nedavna rasprava na sjednici hercegnovskog parlamenta, kojaje završila bez konkretnih zaključaka koji bi podrazumijevali iznos sredstava koji će biti izdvojen za sanaciju klizišta i rok do kada mora biti završeno.

"Ne tražimo ni pare, ni vile, već da nam se saniraju kuće u kojima bismo mogli da živimo kao ljudi i da ne strahujemo svakodnevno za život naše djece", ističe Milun Šapić.

On negira tvrdnje da im je neko iz Opštine, investitor gradnje puta "Univerzal monte" ili izvođač radova "Prijedor putevi", ponudio nagodbu da povuku sudsku tužbu, a da im se, zauzvrat, nadoknadi šeteta.

Šapić tvrdi da su mještani zainteresovani za dogovor, ali da ne mogu da "vjeruju na riječ", već da se to mora uraditi u skladu sa zakonom.

Mještani Mištice kojima je klizište prije pet godina prilikom izgradnje puta Meljine-Petijevići uništilo kuće i imanja, tužili su Opštinu Herceg Novi, "Prijedor puteve" koje je izvodilo radove, investitora "Univerzal Montea" i AD "Prvoborac" za nadoknadu štete.

Šapić tvrdi da su mještani zainteresovani za dogovor, ali da ne mogu da "vjeruju na riječ", već da se to mora uraditi u skladu sa zakonom

Osnovni sud u Herceg Novom je presudio u njihovi korist, ali su se optuženi žalili, pa je predmet na Vrhovnom sudu.

Računi stižu, iako su isključeni sa mreže

Kada je pokrenuto klizište, stanovnici Mištice su isključeni sa gradske vodovodne mreže i od tada nemaju normalno vođosnabdijevanje.

Knežević je pozvao predsjednika Opštine Dejana Mandića da na djelu pokaže njegovo zalaganje u korist mještana koje, kaže, "stalno ističe".

"Da bi ponovo bili priključeni na gradsku mrežu potrebno je da neko plati oko 3.000 eura za sanaciju postrojenja, a mi ćemo sami obezbijediti naše priključke" rekao je Knežević.

U nizu apsurda sa kojima se susreću mještani Mištice desio se pred Novi godinu iz Vodovoda su dobili račune za održavanje vodomjera, iako već pet godina ne dobijaju vodu iz mreže kojom upravlja i koju održava to preduzeće.

Galerija

Bonus video: