Pelikana na Skadarskom više nego ikad, stigle i guske

Iako su vidjeli 60 pelikana i malo jato gusaka, ornitolozi tvrde da je ptica manje nego ranije, zbog krivolova
176 pregleda 14 komentar(a)
Ažurirano: 15.01.2013. 20:50h

Na samo dvadesetak kilometara od Podgorice živi oko 200 hiljada ptica. Pelikani, divlje patke i guske, samo su dio blaga NP “Skadarsko jezero”, za koje većina građana vjeruje da se može vidjeti samo u dokumentarcu o nekom inostranom rezervatu.

Ornitolozi su u subotu 13. put brojali ptice na jezeru. Registrovali su 60 pelikana, više nego ikada do sada, a nakon 15 godina s oduševljenjem su u trsci vidjeli i jato od 15 divljih guski.

Ptice su brojali ornitolozi Nela Vešović-Dubak, Darko Saveljić, Mihailo Jovićević, Borut Štumberger iz njemačke organizacija za zaštitu prirode "Euronatura" i Andrej Vizi, a u nezaboravnim prizorima uživao je i reporter “Vijesti”.

Ornitolozi, ipak, nijesu bili zadovoljni, jer tvrde da je ptica znatno manje.

Saveljić za to krivi krivolovce, koji često pucaju uglavnom na patke, što uznemirava i druge vrste. U subotu su se čuli pucnji samo na albanskoj strani jezera, a na vodi je, smatraju ornitolozi, bilo neobično malo ribarskih čamaca.

Ornitolozi su na Plavnici vidjeli crnog orla, kako leti visoko iznad Mataguža, i našalili se da traži traži svog drugara Bruzdu u dvorištu direktora NP "Skadarsko jezero" Gorana Škatarića, koji je odašiljač sa izrešetanog orla poslao u Forenzički centar sumnjajući na špijunažu...

Ornitolozi su se podijelili u tri grupe, Vešović-Dubak i Vizi su brojali na pučini i sjevernom stranom jezera, Saveljić i Jovićević otišli su na zapad, a Štumberger je brojao sa kopna i jedini je ostao suv.

Kada su u sedam ujutro isplovili sa Plavnice, ornitolozi su sumnjali da će završiti posao, zbog jakog vjetra koji je podigao talase na jezeru.

Reporter “Vijesti” smjestio se u mali čun zajedno sa Vešović-Dubak i Vizijem, koji su planirali da prvo broje na pučini, a potom u Pothumu i rezervatima prirode na sjevernoj strani jezera. Ubrzo su prebrojali nekoliko hiljada ptica, ali je ubrzo počeo da duva jak vjetar koji se prosto poigravao sa čamcem. Studen je probijala do kostiju, pa su ornitolozi i reporter drhtali i brojali. Nakon sat vremena sve troje su bili mokri od talasa koji su zapljuskivali čamac, pa su ornitolozi odlučili da se sklone u trsku, strahujući da se čun ne prevrne.

"Već smo dva puta plivali, tako da ne bih da rizikujemo", kazala je Vešović-Dubak.

Poslije pauze i jutarnje kafe, odlučili su da ponovo pokušaju i da obiđu Gostiljsku rijeku, Crni žar i Pančevu oku.

Obilazeći Crni žar i Pančevu oku stvarao se utisak kao da gledate najbolju emisiju o prirodi, ali uživo

Nakon sat vremena, međutim, jezero se smirlio, a nebo razvedrilo.

Na Crnom žaru odmah su naišli na nekoliko pelikana. Velike bijele ptice, ogromnog crvenog kljuna, krilima su pljaskale po vodi. Primijetili su da ih jedan pelikan prati od Gostiljske rijeke, kao prirodni vodič koji im je pokazivao ljepote jezera.

Obilazeći Crni žar i Pančevu oku stvarao se utisak kao da gledate najbolju emisiju o prirodi, ali uživo.

Jata pataka i ferina letjele su iznad jezera, a na hiljade kormorana, u narodu poznatijih kao vranaca i fendaka, “visili” su sa drveća. Na suvom drveću izgledali su kao crni pernati plodovi.

Na drveću je bilo i mnogo grabljivica, najviše mišara, koji su ornitolozima izgledali kao “preparirani kraljevi”, ponosnog držanja i dignutog kljuna, stojeći nepomično sve dok im se čamac ne bi približio na desetak metara. Tek tada bi raširili ogromna krila i vinuli se u visine.

"Veliki broj grabljivica na jednom mjestu indikator je da ima mnogo uginulih ptica", kazao je Vizi, aludirajući na krivolov na jezeru.

U Pančevoj oki spazili su jato od 25 pelikana u letu. S oduševljenjem su dodali gas da vide gdje će sletjeti. Ubrzo su ih ugledali dvogledom kako plutaju po jezeru.

"Većina je sa crvenim kljunovima, što znači da su gnijezdeći. Pelikanu treba četiri godine kako bi gnijezdio i tada dobije crveni kljun, koji je ranije bio narandžast", pojasnila je Vešović-Dubak.

Pelikani su otplivali dalje jedan za drugim, čim su primijetili ljude. Vratili su se, međutim, za pola sata i još više približili.

Vizi je objasnio da su ptice strašljive zbog pucnjave na jezeru, ali da će plivati tik pored čovjeka kada shvate da im ne prijeti opasnost.

Najveće jato od, kako su ornitolozi procijenili, čak 11 hiljada pataka, plivalo je na pučini, u blizini albanske granice. Vešović-Dubak je objasnila da je toliki broj ptica na pučini, jer su pobjegle iz priobalja od krivolovaca - na sigurnije mjesto.

U ribljem rezervatu Raduš ornitolozi su prebrojali više od 20 hiljada ptica, u vodi, na stijenama i drveću. Veliko jato gnjuraca izronilo je u trenutku kada je čamac prošao iznad njih, napravivši nezaboravan prizor, dok je nad vodom letjelo stotine kao ugalj crnih kormorana.

Nacionalni parkovi Crne Gore od 2000. godine kontinuirano broje ptice na Skadarskom jezeru, dok se ranije nije znao ni približno tačan broj.

Krivolovci ubijaju, ali i tjeraju ptice

Iako su u rezervatima vidjeli veliko ptičje bogatstvo, Vizi nije bio zadovoljan. On smatra da krivolov utiče na broj ptica.

“Nije problem to što oni ubiju desetak baljoški, već to što pucnjevi preplaše veliki broj ptica, koje se nikada ne vraćaju na staništa na kojima su prethodno doživjele negativna iskustva", pojasnio je Vizi.

Vešović-Dubak je kazala da su ptice glavni indikator zdravosti faune i da bi država trebalo da uloži ogromna sredstva kako bi ih zaštitila.

"Prioritet je da se uspostavi uska saradnja sa lokalnim zajednicama, kako bi jezero počelo održivo da se koristi"

"Prioritet je da se uspostavi uska saradnja sa lokalnim zajednicama, kako bi jezero počelo održivo da se koristi", kazala je.

Ne znaju da je lov zabranjen već 12 godina

Na albanskoj granici ornitolozi su sreli dvojicu ribara. Žale se da teško žive, iako ponekad zarade i pet hiljada eura na dan. Poslije kraćeg razgovora, jedan od njih nesvjesno je otkrio šta je najveći problem na jezeru.

“Je li ovo lov konačno zabranjen", upitao je, aludirajući na tišinu na jezeru.

Vešović-Dubak mu je sa razočarenjem odgovorila da je lov zabranjen već 12 godina. U strogom rezervatu prirode Pančevo oko, gdje je čak i ulazak strogo zabranjen, motor od čamca upetljao se u ribarsku mrežu.

"Ovdje i naučnici jedva mogu da uđu, a kamoli da neko lovi”, prokomentarisao je Vizi.

Galerija

Bonus video: