Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, koji se nalazi pored gradskog parka i Saborne crkve i koji je sagrađen 1900. godine, godinama propada i samo je pitanje dana kada će početi da otpadaju plafoni, fasada, i kada će izuzetno vrijedni eksponati nestati. Za njegovu adaptaciju Vlada je ovogodišnjim budžetom opredijelila 200.000 eura, mada bi za njegovu kompletnu rekonstrukciju trebalo još pet puta toliko.
„Ovo je najljepši, ali i najurušeniji objekat koji su Petrovići sagradili. Dvorac praktično od njegove rekonstrukcije, 1984. godine, nema grijanja, krov je u slabom stanju, pa su zidovi i plafoni toliko propali da se na pojedinim mjestima samo čeka da padnu. Stalno upozoravamo na naglo propadanje objekta koji i kada je renoviran nije bio prilagođen za djelatnost kojoj je namijenjen“, kazao je Peko Nikčević, direktor Centra za kulturu kome Dvorac pripada.
U Dvorcu se nalaze po dvije galerije i biblioteke, čitaonica, Zavičajni muzej i dio državnog arhiva, dok su depoi u potkrovlju neuslovni i ne koriste se.
U muzeju se nalaze arheološka, etnografska i kulturno-istorijska zbirka. Posebnu vrijednost predstavlja arheološka zbirka sa praistrorijskog lokaliteta Crvena stijena, a izloženi eksponati odnose se na period između 180.000 do prvog milenijuma prije nove ere.
Eksponati zbog vlage propadaju, tako da postoji opasnost da generacije koje dolaze ne budu u prilici da na jednom mjestu vide „istoriju“ kraja. A postoji i potreba i mogućnost da se naprave i druge zbirke, poput minerala i botaničke.
U Dvorcu se nalaze dvije galerije, ali slike se zimi sklanjaju po kancelarijama da ne bi bila uništena izuzetno vrijedna platna Lubarde, Šobajića, Filipovića, Konjevića, Džamonje, Prijića.
Prema riječima Nikčevića, da bi se izvršila kvalitetna rekonstrukcija koja bi zadovoljila sve norme, infrastrukturu i prateće objekte, treba i poprilična suma novca, a prije bilo kakve adaptacije ekipa stručnjaka iz različitih oblasti, od arhitekata do ljudi koji znaju šta su bibliotečka, muzejska i galerijska djelatnost, mora napraviti plan šta se u Dvorcu želi zadržati i na koji način on treba u budućnosti da funkcioniše.
Čeona fasada Dvorca je od njegove rekonstrukcije samo jednom okrečena, i to u fazama, pa je i ona sva od različitih nijansi, dok unutrašnji dio, koji je zaklonjeniji od „očiju javnosti“, nije ni jedan jedini put.
Možda se prilikom rekonstrukcije Dvorca neko sjeti i da je on prvobitno kada je izgrađen imao drugu boju – nešto između oker i braon, da je imao ogradu, konjušnicu koja je porušena, da su potrebni adekvatni depoi, pomoćni objekti, radionica za restauraciju, a da se botanička bašta najavljuje od dana kada je Kameni grad srušen.
Za sve to potrebno je mnogo više od 200.000 eura, a Centar za kulturu sa novcem koji dobije iz lokalnog budžeta (prošle godine je opredijeljeno, ali ne i uplaćeno 4.000 eura), malo toga može da uradi.
Galerija
Bonus video:
